Izbori 2017: U okviru predizborne kampanje Dimitrovgrad posetio Aleksandar Popović, kandidat DSS-a

Dimitrovgrad je u okviru predizborne kampanje danas posetio i predsednički kandidat DSS-a Aleksandar Popović. U izjavi za medije Popović se osvrnuo na teme koje je DSS uspeo da nametne u toku kampanje i probleme koji se kroz kampanju vide i na centralnom nivou – što je, prema njegovim rečima, već jedan vid pobede.

“Zadovoljan sam time što su neki problemi koje smo pre mesec i po dana prvi spomenuli u kampanji već počeli da se rešavaju. Jedini sam govorio o tome da ljudi koji boluju od šećerne bolesti u ovoj zemlji, a njih ima između 600 i 700 hiljada, ne dobijaju preko RFZO-a dovoljan broj traka za merenje šećera. Upravni odbor RFZO-a je nakon mesec dana DSS-ove priče o tom problemu, pre dve i po nedelje doneo odluku da poveća broj tih traka sa 50 na 100, i ljudi će sada morati da dokupljuju mnogo manje”, rekao je Popović, ističući da država treba da vodi računa o ljudima jer država postoji radi ljudi, a ne obrnuto.

Među predlozima za rešavanje problema kojima će se poboljšati kvalitet života građana Srbije Popović je pomenuo i izmenu stope PDV-a za razvijene i nerazvijene opštine, kako bi se proizvodnja selila i u nerazvijene opštine i izjednačio nivo razvoja u zemlji. On je dao negativan osvrt na, kako je rekao, politiku koja sluša EU, i naročito na velike subvencije stranim investitorima od kojih građani Srbije imaju najmanje koristi, a što je dovelo do toga da je ukupan rast bruto društvenog proizvoda u Srbiji u poslednjih pet godina samo 3%.

“Poslednji podaci Republičkog zavoda za zapošljavanje kažu da je od 7.500 ljudi koji su pre 4 ili 5 godina radili zahvaljujući subvencijama danas ostalo samo 1.500 njih”, istakao je Popović, izlažući ideju da je mnogo razumnije dati 10.000 evra našem čoveku kako bi razvijao sopstveni posao i ostvario sigurna primanja, nego ga umesto toga pretvarati u roba. Umesto izgradnje auto-puteva koji nam nisu potrebni, a po nalogu EU, kandidat DSS-a smatra da je daleko bolje ulagati u sela koja puste, asfaltirati seoske puteve, pomoći mladima koji su završili medicinu da se vrate u zavičaj i rade u seoskim ambulantama, a stanovništvu pružiti bolju zdravstvenu zaštitu, kao i ulagati u male privredne kapacitete.

“Nisam protiv bilo kog dobrog zakona, bilo kog dobrog standarda, ma odakle on došao, ako je dobar i primenljiv u Srbiji. Ali ovo je naša zemlja i u njoj mi treba da se dogovorimo kako će ona da funkcioniše”, naglasio je, ističući da se, iako smatra da su brojni razlozi protiv ulaska u EU i da konačna reč treba da bude naša, a ne briselskih komesara, podrazumeva saradnja sa EU u trgovini, u kulturi, u sportu, pa i u politici.

Popović je obećao i da će, ukoliko bude odabran za predsednika, jedan dan svake sedmice izdvajati za posetu malih mesta u Srbiji. Prema njegovim rečima, Beograd najčešće ne zna o realnim problemima života u unutrašnjosti, te bi kao predsednik radio na tome da se upoznaju problemi koji postoje na terenu i da se potraže načini za njihovo rešavanje.

Takođe, naglasio je i da na poziciji predsednika države nikada neće protivustavno potpisivati zakone, zakone koji su doneti u nezakonitoj proceduri, niti ijedan zakon koji ruši vojnu neutralnost Srbije.

D. Jelenkov

Foto: Dijana Jelenkov

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар