U Beogradu otvorena izložba Gorice Ljubenov „Tradicionalno arhitektonsko nasleđe u regionu Stare planine“

U Galeriji nauke i tehnike SANU u Beogradu sinoć je otvorena izložba pod nazivom „Tradicionalno arhitektonsko nasleđe u regionu Stare planine“, čiji je autor dr Gorica Ljubenov.

Reč je o postavci koja ima za cilj da predstavi nasleđe narodnog graditeljstva u staroplaninskim krajevima, i tačnije u selima pirotske strane od lokaliteta Babin Zub do Dimitrovgrada, nastajalo krajem 19. i početkom 20. veka. Izožbeni materijal rezultat je istraživanja u ukupno 37 sela, a posetioce upoznaje sa tradicionalnim elementima na kućama, koji su izgubili svoju funkciju u savremenom graditeljstvu i načinu života. Primeri retkih sačuvanih kuća svedočanstvo su bogate riznice graditeljskog fonda, ali i načina života i potreba žitelja staroplaninskog kraja.

Osnovna ideja izložbe jeste da se prezentujе lepota i bogatstvo oblika arhitektonskog nasleđa Stare planine, te da se putem zapisa i snimaka ova arhitektura sačuva od zaborava. Takođe, cilj postavke je i da skrene pažnju na veoma loše stanje kada je u pitanju očuvanost narodnog graditeljstva iz ovog perioda i ovih predela.

Izložbu je podržalo i odeljenje likovne i muzičke umetnosti SANU, kao i akademik Milan Lojanica, koji je i recenzent izložbe.

Prema njegovim rečima, ova postavka je od velikog naučnog, kulturnog, ali i šireg društvenog značaja, otkrivajući nam malo poznate, pa i do sada potpuno nepoznate podatke i dokumente koji svedoče o razvoju ljudskih staništa na ovim prostorima. Kako naglašava, izložba donosi “jedan segment graditeljskog nasleđa – deo kulturnog bogatstva naroda Srbije koji do sada na ovako sistematičan i iscrpan način nije bio dovoljno istražen i uverljivo prikazan”.

“Poseban značaj rada dr Gorice Ljubenov je što on dolazi u momentu kada je očuvanost ovog građevinskog fonda u veoma lošem stanju i kada se, zbog sve intenzivnije pa i potpune migracije stanovništva sa ovih prostora u gradove, iz godine u godinu proces njegove erozije sve više ubrzava sve do trenutka kada kamera istraživača beleži poslednje dane tih građevina, pre definitivnog njihovog dramatičnog urušavanja i potpunog zatiranja”, ističe Lojanica.

Izložba „Tradicionalno arhitektonsko nasleđe u regionu Stare planine“ biće otvorena do 14. aprila 2018. godine.


Gorica Ljubenov rođena je 1967. godine u Peći. Diplomirala je 1991. godine na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Prištini, odsek Arhitektura. Magistrirala 2001. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, smer Unutrašnja arhitektura. Doktorirala 2015. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Kruna njenog stvaralačkog rada je polje tradicionalne arhitekture, a arhitekturom Stare planine pasionirano se bavi već desetak godina unazad.

Za Dimitrovgrad je vezana porodično – njen suprug je po ocu poreklom iz sela Visočki Odorovci, a u dimitrovgradskoj galeriji “Metodi Meta Petrov” u toku prethodne godine predstavila je i izložbu posvećenu tradicionalnoj narodnoj arhitekturi u staroplaninskom regionu.


D. Jelenkov

Foto: Ljiljana Zarkov Stamatović

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар