Na obodu Lužničke kotline – planina Talambas

Sneg je zavejao i u rano jutro 16. decembra 2018. godine učinio neprohodnim put od Babušnice do Zvonca, upravo o uho vreme kada su planinari iz Niša, u organizaciji Planinarskog društva „Preslap“, trebali da dođu do sela Preseka i odatle krenu na prelazak venca planine neobičnog imena, da isprte sneg i popnu se na pet njenih vrhova.

Kretanje po snegom zavejanoj planini za ove hrabre sportiste ne bi predstavljao ozbiljniji problem, ali je za putovanje minibusom na putu sa više oštrih serpentina i uspona, prekrivenog snegom, bio rizik koji vodiči nisu hteli, niti smeli da prihvate. Uz sve to, informacije i saveti iz policijske stanice u Babušnici ukazivali su da će se najpre od snežnih nanosa čisitti deonica od Babušnice prema Pirotu, tek potom deonica prema Zvoncu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 375-1024x716.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 376-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 377-1024x768.jpg

To što planinarska akcija nije izvedena, ne umanjuje naše motive i ne sprečava nas da predstavimo i opištemo ovu planinu neobičnog imena, mnogo puta odredište planinara iz Niša, Babušnice, juga Srbije, Beograda, ne i ovog decembarskog dana, planinu koja oslikava sve balkanske podele.

Planina se zove Talambas. Prostire se između Suve planine i Ruja, sa Suvom planinom takoreći se dodiruje u ataru sela Ljuberađa, u opštini Babušnica, tek ih reka Lužnica razdvaja. Grad Niš se, recimo, velikim delom vode za piće snabdeva sa planine Talambas, zato što su izvori u Ljuberađi što na Suvoj planini, što na Talambasu. Od Ruja, kojemu je po poreklu i geološkim i reljefnim karakteristikama znatno sličnija, razdvojena je dolinom u kojoj se nalaze sela Berin izvor i Rakita, i tok Rakitske reke. Kao i Ruj, i kao i većina planina na Balkanskom poluostrvu, i Talambas je šumovita planina, sa blagim padinama, sa pašnjacima i bujnom vegetacijom. Suva planina je, pak, znatno oštrija, građena je od oštrih stena, ima na njoj čak i krečnjačkog reljefa. Talambas se prostire u pravcu istok – zapad, od sela Preseka, do sela Svođe i Sastav reka, i u pravcu jug – sever, od sela Rakita i Berin izvor, do sela Ljuberađa i Berduj. Na istoku, njen prvi sused je Stolska planina, koja najvećim delom pripada Lužničkoj kotlini, ali dalje, istočnije od najvišeg vrha Rnjos (1274 m), Stolska planina zalazi u Zvonački kraj. Postoji i selo čiji atar se nalazi i na Stolskoj planini i na Talambas planini, a to je Studena. Već selo Strelac (ili „Strelc“ – bez slova „a“, kako izgovaraju Lužničani), je u celini na Talambasu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 378-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 379-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 380-1024x768.jpg

Kako je i zašto planina dobila ime po muzičkom instrumentu, tradicionalnim udaraljkama, nije poznato. Najviši vrhovi Talambasa su Crni vrh (1463 m), Gnoj (1406 m), Prosečeni kamen (1392 m), Berinska čuka (1379 m) i Presečka čuka (1306 m). Negde na sredini venca, na pola puta između sela Preseka i sela Berduj, nalazi se i vrh Talambas (1258 m).

Venac Talambasa, sa juga, oivičava Lužničku kotlinu, odvaja je od Zvonačkog kraja. Zato se uočava i razlika u govoru i običaju stanovnika opštine Babušnica do sela Preseka, i dalje prema selima koja ne spadaju u Lužniku kotlinu, a to su Našuškovica, Berin izvor, Zvonce, Rakita i Vuči Del.

Preko Talambasa se Lužnica i opština Babušnica najviše približavaju crnotravskom i vlasinskom kraju. Na zapadu, najbliža planina Talambasu je planina Tumba, preko koje prolazi grania opština Babušnica i Crna Trava, a između Talambasa i Tumbe, u dolini je selo Crvena jabuka.

Neke podele – fizičko-geografske, vide se na Talambasu. Neke druge podele, adminstrativne, političke, itekako su uticale na život meštana na Talambasu, Lužnici i Zvonačkom kraju zadnjih vek i po…

This image has an empty alt attribute; its file name is 381-1024x768.jpg

Da bismo shvatili sve te podele, treba otići u selo Preseka. Kao što i sam naziv sela govori, oko ovog sela se nešto seče, deli. Najpre, vodotokovi. Selo Preseka se nalazi na najvišoj tački puta Babušnica – Zvonce, na skoro 900 metara nadmorske visine. Ovde su uvek vodili nekakvi putevi. Iz pravca Babušnice, uspon ka Preseki je dug, neprestan, sa par veoma izraženih serpentina. Iz pravca Zvonca i Našuškovice, Preseka je znatno bliža, ali je uspon do nje zbog te blizine i izraženij. Otud i naši planinari nikako nisu mogli da doputuju u Preseku po zavejanom putu, čak i da su otišli obilaznim putem preko Sukova i Poganova. Zbog svog položaja na visini, selo Preseka je mesto iz koga se, prema severu, potoci slivaju ka reci Lužnici, a na jugu – prema Rakitskoj reci, Blatašnici i Jermi. Naravno, svi ovi tokovi deo su Crnomorskog sliva, ali je Preseka mesto gde se oni strogo dele i usmeravaju ka većim tokovima koji će ih sprovesti, u konačnici, prema Južnoj Moravi.

Od Berlinskog kongresa 1878.godine do razgraničenja Sent Nejskim sporazumom 1919.godine, po sredini sela Preseka i samim vencem Talambasa, bila je ucrtana granica između Kneževine, a kasnije Kraljevine Srbije, i Kneževine, a kasnije Carevine Bugarske. Na Talambasu i dalje ima ostataka rovova iz drugog balkanskog rata i prvog svetskog rata. Ovde je, zbog graničnog područja, bila i linija dejstava u oba ova sukoba. Takođe, na samom vrhu Talambas, postoji očuvan spomenik, u čast partizanskih boraca iz Lužnice, Crne Trave i Vranja, koji su se ovde borili protiv bugarskih snaga od 1941-1944.godine.

This image has an empty alt attribute; its file name is 382-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 383-1024x768.jpg

Za planinare, Talambas je pogodan za uspon tokom cele godine. U okviru projekta Turističke orgnaizacije opštine Babušnica – „Planinskim stazama Lužnice“ kojim je bilo predviđeno uređivanje devet planinarskh staza na svim planinama u opštini Babušnica (Ruj, Talambas, Suva planina, Stolska planina i Šljivovička planina), vodiči i članovi Planinarskog kluba „Ruj 1706“ uredili su i obeležili najpopularniju stazu na Talambasu – kružnu stazu koja počinje i završava se u selu Preseka. Ova staza dugačka je 15 kilometara. Najpre se odlazi do velike raskrsnice iznad Preseke, na kojoj, kao svedok davnih vremena, stoji kabina kamiona. Odavde se skreće desno, širokom stazom, i najpre zaobilazi vrh Presečka čuka, da bi se onda na njega izvršio lagan uspon. Vrlo blizu samog vrha, visokog 1306 metara, nalazi se i bezdan, dubine oko 70 metara, koji često obilaze speleolozi. A Lužničani, za Presečku čuku kažu da je jedan od najlepših vidikovaca u Lužničkom kraju, odakle se vidi i panorama Babušnice. Dalje se od Presečke čuke ide širokom stazom ka najvišem delu Talambasa, ali se pre uspona na Crni vrh može uživati u još dva prizora. Najpre, da se blago skrene sa staze i popne na vrhove Prosečeni kamen i Berinska čuka, sa kojih se lepo vidi planina Ruj, selo Rakita i Zvonački kraj, kanjon reke Jerme, Vlaška planina, Greben planina. Potom da se planinari vrate na stazu ka Crnom vrhu, ali da zastanu na prevoju između Prosečenog kamena i Crnog vrha i posmatraju ceo masiv Ruja, sa oštrim Rakitskim kamenom i Vetrenom i zaobljenim vrhom Ruj. U blizini, u produžetku Ruja je i planina Rudina, koja se takođe jasno uočava. Izlazak na Crni vrh od ovog mesta neće predstavljati teškoću. Sa jedne strane je Crni vrh okružen šumom, ali sa druge strane, vidik se otvara ka Ruju, Vitoši, pa čak i Rili i Pirinu! Kada planinari već dođu na Crni vrh, valja otići i do obližnjeg vrha Gnoj, do koga se stiže za manje od pola sata. Sa ovog vrha se lepo mogu videti vlasinske planine – Tumba, Gramada i Vardenik. Od Gnoja, staza za povratak u Preseku je nešto drugačija u odnosu na stazu koja nas je do vrhova dovela, i ide se drugim obodom doline, svojevrsnim prstenom oko vrhova i bezdana Talambasa.

Postoji i mogućnost uspona na Crni vrh iz sela Rakita, uz Rakitsku reku, preko farme ovaca. Kada se planinari penju na Ruj, svakog juna meseca, u okviru velikog međunarodnog uspona, sa pojate iznad Rakite izvanredno se vide vrhovi Talambasa, a pažnju privalače i velike, široke, bele, prizemne zgrade – to je upravo ovčarnik iznad Rakite. Planninari će, ipak, više voleti stazu od Preseke, zato što je raznovrsnija i sadržajnija u odnosu na takođe sasvim laganu stazu koja ka Crnom vrhu vodi od Rakite.

This image has an empty alt attribute; its file name is 384-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 385-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 386-1024x768.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 387-1024x768.jpg

Talambas se može preći i dobrim delom svog prostiranja od istoka ka zapadu, od sela Preseka, do sela Berduj. Ovo je već znatno duža staza, od čak 28 kilometara. Prelazak ove staze uključuje i uspon na vrh Talambas.

Kada je Talambas najlepši? U proleće i leto, kada sav ozeleni, kada na njemu sve buja od života. Obilazak Talambasa preporučujemo svima, a dobro uređene staze učiniće da na njemu svaki planinar i ljubitelj prirode uživa. U selima podno Talambasa može se pazariti kvalitetna lužnička vurda i provklasan sir. Samo treba doći na ovu planinu – neobičnog imena i nestvarne i netaknute lepote.

 Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар