Na 88. sednici Opštinskog veća opštine Dimitrovgrad razmotreno 26 tačaka: među usvojenim programima Program rada budžetskog Fonda za privredni razvoj i Program podrške mladima

Danas je održana 88. sednica Opštinskog veća opštine Dimitrovgrad, na kojoj je razmotreno ukupno 26 tačaka dnevnog reda.

Kako je u izjavi za medije istakao opštinski većnik za obrazovanje i informisanje Dejan Milev, među razmatranim predlozima bio je i predlog Odluke o promeni Statuta opštine Dimitrovgrad. Predlog se, kako je rekao, odnosi na prvi korak ka izradi određenih izmena Statuta u pogledu njegovog usklađivanja sa zakonskim aktima Republike Srbije koji su usled izvesnih zakonskih izmena doneti kasnije.

Na dnevnom redu našlo se i razmatranje i usvajanje predloga Programa rada budžetskog Fonda za privredni razvoj opštine Dimitrovgrad za 2018. godinu.

„Ove godine imamo tri mere kojima podržavamo privredne aktivnosti u opštini: subvencionisanje kamate za kredit na zaduženje privrednih subjekata, što je već tradicionalna mera; podrška privrednim subjektima subvencionisanjem doprinosa radnika, za privrednike koji zapošljavaju preko deset lica, kao i mera koja se pokazala kao izuzetno korisna za naše privrednike – podrška privrednim subjektima za nabavku opreme i investiciono ulaganje u objekat, a sve u svrhu obavljanja registrovane delatnosti ili otpočinjanja nove delatnosti“, kaže Milev, i dodaje da nakon usvajanja Programa od strane Skupštine opštine sledi javni konkurs, u okviru kojeg će privredni subjekti moći da se jave i ostvare svoja prava koja su definisana programom.

Na današnjoj sednici Opštinskog veća usvojen je i Program podrške mladima u opštini Dimitrovgrad za 2018. godinu, koji se već par godina raspisuje u okviru Budžetskog fonda za mlade. Ove godine, kaže Milev, izdvojena su manja sredstva u odnosu na prethodnu godinu, pa je za realizaciju aktivnosti iz politike podrške mladima u opštini Dimitrovgrad sada predviđeno 500.000 dinara.

„Razlog smanjenja je to što ove godine imamo učešće u Reload programu, kroz koji će se mladi dodatno podržavati, i gde su izdvajana veća sredstva. Ove godine ćemo verovatno imati oko 7 miliona za finansiranje udruženja građana, odnosno civilnog sektora, za razliku od dosadašnjih sredstava, koja su bila na nivou 2 miliona dinara“, kaže Milev i naglašava da omladinska politika neće biti ugrožena, te da je cilj programa pre svega podrška obrazovanju na lokalnom nivou, razvoju aktivnosti za jačanje učeničkih parlamenata, promociji preduzetništva, kao i kulturnim i sportskim aktivnostima.

Među programima usvojenim na današnjem veću je i Program rada budžetskog Fonda za socijalnu zaštitu i programe socio-humanitarnih organizacija za 2018. godinu. 2017. bila je godina izuzetno dobrih aktivnosti na polju socijalne zaštite kada su u pitanju aktivnosti socio-humanitarnog karaktera, naglašava Milev, i podseća da je prošle godine formirana i Fondacija koja je otpočela sa sopstvenim aktivnostima, pri čemu se na osnovu izveštaja Fondacije vidi da je postignut i konkretan benefit za zajednicu.

„Mislim da su to aktivnosti koje vredi podržavati svake godine, a ove godine smo kroz naš fond izdvojili milion dinara“, ističe Milev. „Sredstva će biti dodeljena na osnovu javnog konkursa i svode se na aktivnosti koje se tiču humanitarnog rada, razvoja multisektorske saradnje na lokalnom nivou i realizaciju i afirmaciju regionalne i međunarodne saradnje u oblasti socio-humanitarnih aktivnosti.“

Kada su u pitanju socio-humanitarne aktivnosti udruženja građana i rad Fondacije, treba pomenuti da je postignut materijalni učinak za građane i da su prikupljena značajna sredstva, kaže Milev. Prema njegovim rečima, izveštaji pokazuju da na nivou prethodne godine Fondacija ima pola miliona prihodovanih sredstava iz različitih donatorskih aktivnosti, a ta su sredstva u vidu različitih vrsta pomoći dodeljena građanima Dimitrovgrada. Takođe, ono što bi program trebalo da podrži za naredni period je i nematerijalna komponenta, odnosno programska stručna podrška u vidu različitih tematskih grupa, koje sa stručnog aspekta mogu pomoći u određenim oblastima, dodaje.

Na današnjoj sednici Opštinskog veća formirana je i Komisija za ocenu projekata podnetih na Konkurs za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja opštine Dimitrovgrad za 2018. godinu. Sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja vrši se po osnovu Javnog poziva, koji je definisan Republičkim pravilnikom o sufinansiranju proizvodnje medijskih sadržaja, a isti pravilnik predviđa i način i proceduru sprovođenja poziva, kaže Milev. Uz Javni konkurs svim udruženjima i zainteresovanim medijskim stručnjacima poslat je i poziv za kandidaturu za članove stručne komisije.

Od šest pristiglih prijava (tri samostalne kandidature medijskih stručnjaka i tri prijave udruženja) odlučeno je da se u stručnoj komisiji nađu Zorica Milev (samostalna kandidatura), Miodrag Miljković, predlog Društva novinara Niša, i Slađana Aleksić, koju je predložilo Profesionalno udruženje novinara Srbije (PROUNS). Izbor Zorice Milev za člana komisije Milev objašnjava potrebom da se u komisiji nađe i lice iz opštine Dimitrovgrad, upoznato sa ovdašnjim okolnostima, s obzirom na to da treba voditi računa o lokalnoj situaciji, lokalnim aspektima i interesima zajednice i građana Dimitrovgrada. Pri izboru svih kandidata vodilo se računa o njihovoj struci – kako je reč o finansiranju dve mere: sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja na srpskom, ali i na bugarskom jeziku, za Komisiju su odabrani diplomirani novinari i jedan diplomirani filolog. Takođe, reč je o ljudima sa velikim iskustvom u radu komisija i projekata, koji imaju odlične biografije sa aspekta struke i sa aspekta dugogodišnjeg rada u medijima, ističe Milev. Pored toga, da bi sam proces bio transparentan, birani su kandidati koji do sada nisu učestvovali u radu Komisije. Preostale tri kandidature bile su podnete od strane Udruženja novinara Srbije, Nezavisnog udruženja novinara Srbije i NDNV-a, te Lokal presa i ANEM-a.

D. Jelenkov

Foto: Slaviša Milanov

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар