Slavinjsko grlo, Dojkinci, vodopad Tupavica: Popularne niške “pčelice” na Staroj planini

Planinarsko društvo “Preslap” prihvatilo je inicijativu radnog kolektiva Predškolske ustanove “Pčelica” iz Niša i organizovalo rekreativnu akciju na Staroj planini, u potpunosti prilagođenu potrebama, zahtevima i fizičkoj spremi dama zaposlenih u ovoj ustanovi. Akcija je izvedena u subotu, 12. maja 2018. godine, i po svemu viđenom, jedna je od onih koje će se dugo pamtiti, neobična i lepa.

Oko stotinak učesnika krenulo je put Stare planine, u zaleđe Pirota, a među njima dominantan udeo imale su popularne “pčelice”, koje spadaju u one ljubitelje prirode koji žele da bez previše napora uživaju u atraktivnim predelima. Zato je ova akcija imala pre svega naglasak na rekreaciji, a ne na planinarenju. Da bi sve bilo prilagođeno lepšem polu, i vodički tim Planinarskog društva “Preslap” činile su članice društva, Violeta Marinković i Anita Živković.

Prvo odredište bilo je selo Slavinja, odakle se lepo uređenom stazom za pola sata laganog hoda stiže do kanjona Rosomačke reke, izuzetno atraktivnog Slavinjskog grla. Naše “pčelice” bile su impresionirane moćnim i visokim stenama Stare planine, naređanim u kaskadama, između kojih se snažno probija planinska reka. Slavinjsko grlo može se posmatrati sa prvog platoa, odmah iznad reke, a može se otići i na vidikovac iznad leve obale Rosomačke reke, kada će ceo kanjon u očima posmatrača dobiti oblik spojenih kotlova.

Naredno odredište bio je planinarski dom u selu Dojkinci, glavna baza Planinarskog društva “Preslap” na Staroj planini. I taman da velika kolona rekreativaca krene ka vodopadu Tupavica, širokim putem uz Dojkinačku reku, na Dojkince se obrušila snažna kiša. Deo “pčelica” ostao je zbog toga u selu, ali ne mali broj dama iz niške predškolske ustanove krenuo je, uprkos kiši, ka vodopadu. U suštini, staza do vodopada je veoma laka za prelazak, uspona skoro i da nema, široka je i prohodna. Na nekoliko mesta se prelazi uvek brza i jaka Dojkinačka reka.

Susret sa vodopadom Tupavica, zbog njegove lepote, snage, visine sa koje se obrušava, odagnao je svaku pomisao na nelagodu zbog kiše. Svi su želeli da što duže vremena provedu pored ovog vodopada, visokog 25 metara.

Za to vreme, “pčelice” koje su ostale u Dojkincima, iskoristile su vreme da od meštana saznaju što više o tradiciji Stare planine, istorijatu Dojkinaca, da nabave proizvode zdrave hrane. Po povratku grupe u selo, priređeno je i pravo opštenarodno veselje. I bez da vodiči pitaju “pčelice” za njihove utiske, ovakva radost pravi je odgovor da ovakve akcije češće treba organizovati.

Istakli su se i dr Ljubinka Stojković i Novica Vidojković iz Sekcije za lekovito bilje Planinarskog društva “Preslap”, koji su održali kraće predavanje o lekovitom bilju sa Stare planine, i davali mnogo saveta o upotrebi lekovitog bilja.

Dvoje poletaraca koji su obišli i Slavinjsko grlo i vodopad Tupavica bili su sedmogodišnja Olga Lilić i jedanaestogodišnji Đorđe Cvetković.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo “Preslap”

Miroslav Dokman
За Miroslav Dokman 136 Articles
Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Be the first to comment

Leave a Reply

E-mail адресът Ви няма да бъде публикуван


*