Uz podršku opštine Svrljig, u organizaciji Planinarskog društva „Preslap“ – 180 planinara u Prekonoškoj pećini i Niševačkoj klisuri

U opštini Svrljig i Planinarskom društvu „Preslap“ iz Niša veruju da subota, 4. avgust 2018. godine, može biti dan upisan u istoriju opštine Svrljig i planinarskog pokreta juga Srbije, kao dan velikog preokreta i istinskog dolaska planinarskog sporta u Svrljig i okolinu.

Planinarsko društvo „Preslap“ je, uz snažnu pomoć i podršku opštine Svrljig, uspelo da organizuje do sada najmasovniji planinarski događaj na području opštine Svrljig. Čak 180 planinara iz Niša, Beograda, Mladenovca, Smederevske Palanke, Paraćina, Aleksinca, Vlasotinca i Dimitrovgrada odazvalo se pozivu na akciju obilaska Prekonoške pećine i prolaska kroz Niševačku klisuru.

Posebno imponuje što su u okolinu Svrljiga, u sela Prekonoga i Niševac, na akciju koja nije zahtevna, lagana je, više rekreativnog tipa, došli i planinari iz udaljenijih gradova.

Ipak, dug je put pređen do ovog uspeha koji svi zajedno slave. Najpre je velika čast ukazana Planinarskom društvu „Preslap“ od strane rukovodstva opštine Svrljig i narodnog poslanika g. Milije Miletića da upravo Planinarsko društvo „Preslap“ bude udruženje koje će pokrenuti tradiciju masovnog planinarskog okupljanja u okolini Svrljiga. Još je veća dužnost i obaveza, radna i moralna, ovim prihvaćena od strane Planinarskog društva „Preslap“, te su tako ovi vredni niški planinari uredili i obeležili staze oko Niševačke klisure i kroz ovaj jedinstveni dragulj prirode.

Ova akcija bila je podeljena u dve etape, a sveukupno, planinari su prepešačili samo 10 kilometara. Ali, takvi podaci ostavljaju se po strani. Umesto toga, u prvi plan izbija prirodna lepota svrljiškog kraja, bogata kulturna baština, istorijska važnost ovog područja, tradicija.

Valja  znati da je Prekonoška pećina još pre stotinak godina u tadašnjoj državi bila, posle Postojnske jame, druga po redu pećina koja je bila uređena za posetu izletnika. Prekonoška pećina, u ataru sela Prekonoga, u srcu Svrljiških planina, i danas može primiti posetioce i oduševiti ih pećinskim nakitima i pećinskom arhitekturom, barem u svom početnom, uvodnom delu.

U prvoj etapi subotnje akcije, planinari su pešačili od Prekonoge do ulaska u Prekonošku pećinu. Dan je bio pravi letnji, topao, osunčan, vedar. Sve to su planinari morali da zaborave kada su ušli u pećinu, jer je temperatura bila znatno niža nego spoljna. Uz korišćenje čeonih lampi i uz ogrnute trenerke, planinari su bezbedno i relativno udobno obišli početni deo Prekonoške pećine.

Potom su se planinari vratili, istom stazom, širokom i uređenom, do sela Prekonoga, da započnu drugu etapu akcije, ovoga puta „nadzemnu“ etapu. Autobusima su prebačeni u niševački atar, prošli kroz Niševac, konačno dovezeni u atar sela Varoš. Odatle se valjalo popeti na stenovito uzvišenje Kule (511 metara), stazom koju su članovi Planinarskog društva „Preslap“ nedavno očistili, uredili i obeležili.

Uzvišenje Kule nalazi se iznad reke Belice i reke Svrljiški Timok. Belica je pritoka Svrljiškog Timoka, i ona obrazuje jedan atraktivan kanjon, sa pravim pravcatim „kotlovima“. Svrljški Timok, pak, obrazuje prilično dugu i kompozitnu Svrljišku klisuru, a u njenom srcu se nalazi Niševačka klisura, koja je dugačka oko 2 kilometra. Ovaj predeo imao je važnost još u antičko doba, i tu je bio izgrađen grad Timacum Maius. Zbog stenovitog reljefa oko današnjeg Niševca, koji se nalazi na padinama dve planine – Svrljiških planina i planine Tresibabe, koje razdvaja Svrljiški Timok, i zbog blizine Timacum Maiusa i karavanskih puteva, na uzvišenju Kule je još u prvom veku izgrađeno odbrambeno utvrđenje. Vremenom, ovo utvrđenje nazvano je „Svrljig grad“, a ovde su kroz istoriju, posle Rimskog carstva, vladali i Istočno rimsko carstvo, i Prvo i Drugo bugarsko carstvo, i nemanjićka Srbija, i Turska. Svrljig grad je, manje-više, odolevao zubu vremena sve do kraja 20. veka, pa i tada se nije urušio sam od sebe, već je tome kumovala ljudska destrukcija. Sada je još samo jedan manji zid ostao na vrhu Kule.

Planinari su, barem, sa ovog mesta mogli da posmatraju sve prirodne lepote Niševca i okoline, i dve klisure, i dve planine, ali i dostignuća graditeljstva. Naime, kroz Niševačku klisuru izgrađena je, pre jednog veka, pruga Niš – Zaječar – Prahovo, i na ovom delu ima više tunela i više mostova preko Svrljiškog Timoka, koje je tada projektovao veliki naučnik Milutin Milanković.

Sa Kula, planinari su se spustili upravo na prugu, i sačekavši da prugom prođe voz iz Zaječara ka Nišu, istom tom prugom prevalili par stotina metara, prošli kroz tri tunela i preko jednog mosta, ne bi li se približili izletištu – kupalištu Banjica na Svrljiškom Timoku. Na putu ka Niševcu, svi su se potom oduševili kada su vodiči izveli grupu na vidikovac na Tresibabi, sa koga se odlično vidi „proboj“ Svrljiškog Timoka iz klisure, između moćnih, oštrih i visokih stena.

Upečatljijv je bio i ulazak planinara u Niševac. Poslednja deonica vodi nekadašnjim rimskim putem, i to je bio svojevrstan planinarski vremeplov.

U selu Niševac, zahvaljujući podršci opštine Svrljig, svi planinari posluženi su besplatnim ručkom, a predstavnici Planinarskog društva „Preslap“ podelili su prigodne zahvalnice predstavnicima lokalne samouprave i svih planinarskih društava i klubova koji su uzeli učešće u ovoj izuzetnoj akciji.

Tom prilikom, predstavnici lokalne samouprave izrazili su oduševljenje ovolikim odazivom učesnika i odlično organizovanom akcijom, i obećali za sledeću godinu još izdašniju pomoć, sa ciljem da još više planinara iz mnogih drugih gradova Srbije dođe u Prekonogu i Niševac.

Selo Niševac mora biti ponosno na svog istaknutog meštanina, profesora geografije Nenada Ranđelovića, predsednika Udruženja građana „Terra Incognita“. Nenad je, sasvim sigurno, najveći poznavalac Niševačke klisure i često je od pomoći opštini Svrljig, planinarima, rekreativcima, namernicima. Nenadov doprinos uspešno izvedenoj akciji Planinarskog društva „Preslap“ je nemerljiv.

Najmlađa planinarka koja je učestvovala u akciji bila je šestogodišnja Irina Jeremić iz Niša.

Da sve protekne u najboljem redu i apsolutno bezbedno, potrudio se i vodički tim Planinarskog društva „Preslap“, na ovoj akciji sastavljen od čak osmoro planinara.

Ova akcija bila je svojevrsni šlag na torti velike manifestacije „Belmužijada 2018“, koju svake godine početkom avgusta meseca organizuje opština Svrljig u čast svog tradicionalnog jela belmuž, koji se spravlja od mladog sira i kukuruznog brašna. Belmužijada je odavno već dobila i znatno širu sadržinu, te eminentni umetnici učestvuju na ovoj manifestaciji, a osim spremanja belmuža i promocije ovog kaloričnog specijaliteta, promoviše se i kulturno nasleđe svrljiškog kraja.

Svrljig je sada na putu da postane i važno planinarsko odredište za planinare iz Srbije i okolnih zemalja.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo „Preslap“

За Miroslav Dokman 180 Articles
Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Be the first to comment

Leave a Reply

E-mail адресът Ви няма да бъде публикуван


*