U Dimitrovgradu održan skup „Obrazovanje manjina“

   U Osnovnoj školi „Hristo Botev“ u Dimitrovgradu danas je, na Dan nacionalnih prosvetitelja, održan skup na temu „Obazovanje manjina“. Skupu su prisustvovali Gordana Predić, državni sekretar u Ministarstvu prosvete Republike Srbije, Jasminka Peruničić Alen, rukovodilac grupe za obrazovanje manjina, kao i predstavnici školske uprave grada Niša – rukovodilac ŠU Niš Dragan Gejo i savetnica pri ŠU Niš Dušica Mladenović. Situaciju u lokalnom obrazovanju predstavile su direktorke Osnovne škole „Hristo Botev“ i Gimnazije „Sveti Ćirilo i Metodije“ Katarina Simeonov i Snežana Simeonov, kao i opštinski većnik za obrazovanje i informisanje Dejan Milev. Sa stanovišta situacije u Bosilegradu u raspravu se uključio i Aleksandar Dimitrov, predsednik bosilegradskog udruženja „Glas“, a za temu je bila zainteresovana i nekolicina zaposlenih u školstvu.

35

   Predstavnici Ministarstva ukratko su se putem prezentacije upoznali sa aktivnostima i projektima Osnovne škole, te sa njenim radom na očuvanju jezika nacionalne manjine u Dimitrovgradu, ali su pre svega bili u prilici da se detaljnije informišu o načinima realizacije nastave bugarskog jezika i na bugarskom jeziku u ovdašnjim školama i problemima koji se pri toj realizaciji javljaju.

   Direktorka Gimnazije Snežana Simeonov upoznala je goste sa dugogodišnjim poteškoćama u organizaciji odeljenja i nastave na bugarskom jeziku, i pre svega sa nedostatkom adekvatnog nastavnog programa, nepostojanjem odgovarajućih udžbenika i komplikacijama oko njihovog prevođenja, te nedostatkom dokumenata i obrazaca na bugarskom, poput svedočanstava i đačkih knjižica.

36

   Pokrenuta su i pitanja bugarskog jezika kao fakultativno-izbornog, odnosno obaveznog nastavnog predmeta u našim školama, unapređenja mogućnosti za školovanje na maternjem jeziku koje se ne bi kosilo sa postojećim zakonima, ali i izmeni pravilnika o definisanju statusa nastavnika, te kompetentnosti postojećih kadrova da izvode kompletnu nastavu na jeziku manjine. Takođe, raspravljalo se i o ideji da se, pored gimnazijskog obrazovanja, učenicima pruži mogućnost pohađanja i drugih stručnih smerova osim turističkog, koji bi bili odabrani u skladu sa potrebama tržišta rada koji ovde postoje. 

37

   Prisutni su se složili da je održanje i razvoj gimnazijskog obrazovanja od velikog značaja za očuvanje jezika i nacionalnog identiteta, ali bi uvođenje stručnih smerova svakako bilo značajno za povećanje zapošljivosti i ostvarivanje interesa lokalne zajednice u privredi. Kao što je istakla sekretarka Gordana Predić, osnovni cilj okupljanja bio je razmatranje i iznalaženje rešenja koja su najbolja pre svega za učenike, a koja pritom ne ugrožavaju prava nacionalnih manjina.

   Svoje utiske o održanoj konferenciji podelila je direktorka Osnovne škole Katarina Simeonov, koja je bila i domaćin skupa:

   „Današnje okupljanje bilo je izvanredan primer kako treba raditi na unapređivanju položaja bugarskog jezika u osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Stručni tim iz Ministarstva prosvete saslušao je sve naše dileme, upoznao se sa praksom u našim školama, i verujemo da će ovo doneti rezultat koji će biti od koristi pre svega za naše učenike, a svakako doprineti unapređenju nastave bugarskog jezika i nastave na bugarskom jeziku“ – kaže Simeonova, a na pitanje ima li u planu još sličnih skupova u dogledno vreme odgovara:

   „Naravno, svaki put kada je potrebno da se otvoreno razgovara o problemima koji postoje, mi smo tu da razgovaramo i da tragamo za zajedničkim rešenjima.“

   Iako je na okupljanju u Osnovnoj školi iznet niz problema i nedoumica koje se tiču obrazovanja manjine u Dimitrovgradu, ovaj skup bio je samo početak njihovog rešavanja, koje tek predstoji.

D. Jelenkov

Foto: Dijana Jelenkov

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Bez komentara

Ostavi komentar