Ledeni talas do petka, u Dimitrovgradu se i dalje radi na čišćenju snega

Sneg koji od juče neprekidno pada otežava saobraćaj u čitavoj zemlji. Nadležni kažu da su svi državni putevi prvog i drugog reda prohodni, dok putarska preduzeća rade neprestano i angažuju sve radnike i mehanizaciju.

Snežne padavine i jak vetar prouzrokuju usporen i otežan saobraćaj na gotovo celoj putnoj mreži u Srbiji. Povremeni jači udari vetra stvaraju dodatne probleme vozačima zbog smanjene vidljivosti i manjih snežnih nanosa, koji dodatno usporavaju saobraćaj, prenosi RTS.

Na teritoriji opštine Dimitrovgrad ekipe JP „Komunalac“ i dalje su na terenu. Danas se radi na čišćenju deonica ka Borovu i Vrapči, dok su u toku dana za čišćenje planirani predeli Zabrđa i Visoka, kaže za FAR opštinski inspektor za drumski saobraćaj Saša Markov. Prema njegovim rečima, na teritoriji opštine najviše snega ima u Borovu, u predelima Burela i Derekula, gde visina snega dostiže i do 30 cm.

Prema podacima RHMZ-a sa glavnih i običnih meteoroloških stanica, visina snega u različitim krajevima Srbije je sledeća:

Pirot – 18 cm

Aleksinac – 30 cm

Babušnica – 21 cm

Niš – 16 cm

RC Niš / Kamenički vis – 43 cm

Kopaonik – 80 cm

Zlatibor – 67 cm

Najveću visinu sneg i dalje dostiže na Staroj planini (Babin zub) – čak 118 cm.

Ledeni talas u Srbiji potrajaće do petka, a posebno niske temperature očekuju se u četvrtak, kada će se živa u termometru spustiti i do -17 stepeni Celzijusa.

D. Jelenkov (Izvor: RTS, RHMZ)

Foto: Petar Videnov

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Bez komentara

Ostavi komentar