Probna mala matura za učenike osmog razreda OŠ „Hristo Botev“ u Dimitrovgradu 13. i 14. aprila

U osnovnim školama u Srbiji u petak i subotu, 13. i 14. aprila, biće održana probna mala matura za učenike osmog razreda. Kao i na pravom završnom ispitu u junu, pred malim maturantima naći će se ukupno tri testa, kojima će moći da provere svoje znanje iz srpskog jezika, matematike, kao i iz istorije, geografije, biologije, fizike i hemije, predmeta obuhvaćenih kombinovanim testom.

U Osnovnoj školi „Hristo Botev“ u Dimitrovgradu polaganju probne male mature pristupiće 77 osmaka. Učenici će sutra sa početkom u 12:00 časova raditi test iz matematike, dok će u subotu u 9:00 polagati test iz srpskog jezika, a u 11:30 kombinovani test. Prema rečima direktorke Katarine Simeonov, kako je predviđeni termin za sutrašnji test u 12:00 časova, i zbog velikog broja dežurnih nastavnika, nastava će se sutra odvijati sa časovima skraćenim na 30 minuta.

Probni završni ispit za dimitrovradske osmake biće održan u prostorijama đačke kuhinje. Iako radovi na uređenju i rekonstrukciji radnog dela kuhinje još uvek traju, očekuje se da svi radovi do večeras budu završeni, kako bi u toku sutrašnjeg dana sve bilo spremno za polaganje.

Testovi koji će se naći pred malim maturantima identični su za sve osnovne škole u Srbiji, osim za učenike koji se obrazuju po IOP-u ili imaju razvojne smetnje, i za koje Ministarstvo prosvete izrađuje posebne, prilagođene testove.

Na ispit je neophodno poneti đačku knjižicu sa zalepljenom fotografijom i overenu pečatom škole, kao i pribor za pisanje za kombinovani i test iz srpskog jezika, odnosno pribor za pisanje i crtanje za test iz matematike, podseća direktorka. Za ovu školsku godinu najavljen je nešto drugačiji način bodovanja uspeha iz osnovne škole i postignuća na testu, a kada pravilnik o bodovanju bude objavljen, učenici će biti blagovremeno obavešteni o svim novinama, naglašava Simeonova.

„Najvažnija procedura odnosi se na identifikacione kartice, šifriranje i obezbeđivanje tajnosti svakog testa, kako bi rezultat na testu zaista bio objektivan pokazatelj znanja svakog učenika“, ističe direktorka, i dodaje:

„Na isti način kao i na pravom završnom ispitu radiće se i šifriranje testova, dešifrovanje, pregledanje, tako da je procedura i za nastavno osoblje koje će realizovati probni završni ispit identična kao što će biti i kada budu u situaciji da budu dežurni ili pregledači. Svi nastavnici matematike, srpskog jezika i predmeta koji čine kombinovani test neće dežurati na ovom testu jer će imati obavezu da testove pregledaju.“

Za razliku od pravog završnog ispita u junu, čije je polaganje obavezno da bi učenik osmog razreda mogao praktično i formalno da završi osnovno obrazovanje, polaganje probne male mature nije obavezno. Ipak, kaže Simeonova, preporuka je da učenici izađu na ovaj ispit, koji im može biti samo od pomoći, jer će im, između ostalog, pružiti potpun uvid u tip zadataka i obim gradiva obuhvaćen testovima.

„Osnovni cilj ovog ispita je da učenici prođu kroz kompletnu proceduru polaganja, da bi tačno znali kako treba da se ponašaju i kakve su im obaveze na pravom završnom ispitu, ali da i vide koji nivo znanja imaju i koje su oblasti u kojima im znanje možda nedostaje“, kaže direktorka OŠ „Hristo Botev“, ističući da je ovo i prilika da zajedno sa nastavnicima do kraja školske godine i u toku pripremne nastave učenici koji su zainteresovanei za bolji uspeh dopune i usavrše svoje znanje tamo gde rezultati probnog ispita pokažu da je to potrebno.

Nastavnici će u toku naredne nedelje pregledati testove, pa se očekuje da do idućeg petka budu poznati i preliminarni rezultati, odnosno analiza probnog završnog ispita i postignuća svakog učenika na svim testovima.

D. Jelenkov

Foto: Dijana Jelenkov

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Bez komentara

Ostavi komentar