U Dimitrovgradu predstavljen projekat „Povećanje dostupnosti Zaštitnika građana građanima koji žive u unutrašnjosti Srbije“ i potpisan Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava

Projekat „Povećanje dostupnosti Zaštitnika građana građanima koji žive u unutrašnjosti Srbije“, koji posredstvom Ambasade Republike Bugarske u Republici Srbiji i uz finansijsku podršku Vlade Republike Bugarske sprovodi Zaštitnik građana, predstavljen je danas u Dimitrovgradu. Takođe, potpisan i Sporazum za dodelu bespovratnih sredstava za realizaciju datog projekta, koji će u periodu od 18 meseci biti sproveden u 12 opština i gradova u Srbiji, među kojima je i Dimitrovgrad.

Tim povodom Dimitrovgrad su danas posetili zaštitnik građana Zoran Pašalić, zamenik zaštitnika građana Robert Sepi, ombudsmanka Republike Bugarske Maja Manolova i ambasador Republike Bugarske u Republici Srbiji Radko Vlajkov.

Gosti iz Srbije i Bugarske položili su cveće na spomenik Vasilu Levskom u centru grada, nakon čega su održali sastanak sa predsednikom opštine Dimitrovgrad Vladicom Dimitrovim.

Skupu koji je potom održan u konferencijskoj sali Sportsko-turističkog centra i na kome je svečano potpisan Sporazum o bespovratnim sredstvima koja Zaštitniku građana dodeljuje Ministarstvo spoljnih poslova Republike Bugarske posredstvom Ambasade Republike Bugarske prisustvovali su predstavnici lokalne samouprave, kulturnih i obrazovnih institucija, nevladinih organizacija, Nacionalnog saveta, kao i mediji i zainteresovani građani.

Prisutne je pozdravio predsednik opštine Vladica Dimitrov, koji je između ostalog istakao da je jedna od ideja projekta da se u rad ombudsmana u Srbiji u sredinama u kojima žive pripadnici bugarske nacionalne manjine uključi i kancelarija ombudsmana Republike Bugarske, čime će usluge Zaštitnika građana biti podignute na viši nivo.

Ambasador Republike Bugarske u Srbiji Radko Vlajkov rekao je da je ovaj vid saradnje važan korak u pružanju podrške razvoju demokratskog društva u Srbiji kao zemlji koja je na putu ka EU, te da je današnji susret prvi zvanični sastanak ombudsmana dveju susednih zemalja. Takođe, naglasio je značaj mogućnosti da ombudsman i njegovi saradnici praktično dođu do svih građana, uključujući i oblasti naseljene bugarskom nacionalnom manjinom, umesto da građani odlaze Zaštitniku građana u Beograd. Time će biti omogućen mnogo bolji kontakt građana sa ovom institucijom, što je i cilj ovog projekta, za koji je namenjeno ukupno 35.000 evra, odnosno 70.000 leva.

Ombudsmanka Republike Bugarske Maja Manolova najavila je da će u narednom periodu u Srbiji biti otvoreno 12 mobilnih prijemnih kancelarija za susrete građana sa ombudsmanom, te istakla želju da se i sama uključi u realizaciju projekta u mestima naseljenim pripadnicima bugarske nacionalne manjine, kakvi su Dimitrovgrad i Bosilegrad. Neophodno je pružiti podršku manjinama kada je u pitanju zaštita njihovih prava, pri čemu ljudska prava kao takva moraju imati prioritet nad svime, istakla je Manolova. Prema njenim rečima, u planu je i organizovanje susreta balkanskih ombudsmana, čime bi se napravila svojevrsna mreža institucija Zaštitnika građana na prostoru Balkana i bila omogućena bolja saradnja i razmena iskustava.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao je da će ombudsmani Srbije i Bugarske nastaviti svoj rad sa ciljem da građani obe države postignu svoja prava, kao i da u saradnji zaštitnika građana dveju zemalja ne mogu postojati granice. Takođe, istakao je i potrebu aktivnosti građana, koji treba da skrenu pažnju na svoje probleme, dok je zadatak Zaštitnika građana njihovo rešavanje. Sprovođenje datog projekta omogućiće da pitanja zaštite građanskih prava i prava manjina budu rešena za kraće vreme nego što je to bilo ranije, naglasio je Pašalić.

Nakon predstavljanja projekta i potpisivanja Sporazuma, održan je razgovor sa predstavnicima civilnog društva u Dimitrovgradu, koji su izneli neke od problema pripadnika bugarske nacionalne manjine iz sfere kulture, obrazovanja, informisanja i drugih oblasti.

D. Jelenkov

Foto: Slaviša Milanov

Tekst je deo projekta „Demokratsko društvo – informisan građanin“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2018. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Bez komentara

Ostavi komentar