U Osnovnoj školi „Hristo Botev“ u Dimitrovgradu danas je, na Dan nacionalnih prosvetitelja, održan skup na temu „Obazovanje manjina“. Skupu su prisustvovali Gordana Predić, državni sekretar u Ministarstvu prosvete Republike Srbije, Jasminka Peruničić Alen, rukovodilac grupe za obrazovanje manjina, kao i predstavnici školske uprave grada Niša – rukovodilac ŠU Niš Dragan Gejo i savetnica pri ŠU Niš Dušica Mladenović. Situaciju u lokalnom obrazovanju predstavile su direktorke Osnovne škole „Hristo Botev“ i Gimnazije „Sveti Ćirilo i Metodije“ Katarina Simeonov i Snežana Simeonov, kao i opštinski većnik za obrazovanje i informisanje Dejan Milev. Sa stanovišta situacije u Bosilegradu u raspravu se uključio i Aleksandar Dimitrov, predsednik bosilegradskog udruženja „Glas“, a za temu je bila zainteresovana i nekolicina zaposlenih u školstvu.
Predstavnici Ministarstva ukratko su se putem prezentacije upoznali sa aktivnostima i projektima Osnovne škole, te sa njenim radom na očuvanju jezika nacionalne manjine u Dimitrovgradu, ali su pre svega bili u prilici da se detaljnije informišu o načinima realizacije nastave bugarskog jezika i na bugarskom jeziku u ovdašnjim školama i problemima koji se pri toj realizaciji javljaju.
Direktorka Gimnazije Snežana Simeonov upoznala je goste sa dugogodišnjim poteškoćama u organizaciji odeljenja i nastave na bugarskom jeziku, i pre svega sa nedostatkom adekvatnog nastavnog programa, nepostojanjem odgovarajućih udžbenika i komplikacijama oko njihovog prevođenja, te nedostatkom dokumenata i obrazaca na bugarskom, poput svedočanstava i đačkih knjižica.
Pokrenuta su i pitanja bugarskog jezika kao fakultativno-izbornog, odnosno obaveznog nastavnog predmeta u našim školama, unapređenja mogućnosti za školovanje na maternjem jeziku koje se ne bi kosilo sa postojećim zakonima, ali i izmeni pravilnika o definisanju statusa nastavnika, te kompetentnosti postojećih kadrova da izvode kompletnu nastavu na jeziku manjine. Takođe, raspravljalo se i o ideji da se, pored gimnazijskog obrazovanja, učenicima pruži mogućnost pohađanja i drugih stručnih smerova osim turističkog, koji bi bili odabrani u skladu sa potrebama tržišta rada koji ovde postoje.
Prisutni su se složili da je održanje i razvoj gimnazijskog obrazovanja od velikog značaja za očuvanje jezika i nacionalnog identiteta, ali bi uvođenje stručnih smerova svakako bilo značajno za povećanje zapošljivosti i ostvarivanje interesa lokalne zajednice u privredi. Kao što je istakla sekretarka Gordana Predić, osnovni cilj okupljanja bio je razmatranje i iznalaženje rešenja koja su najbolja pre svega za učenike, a koja pritom ne ugrožavaju prava nacionalnih manjina.
Svoje utiske o održanoj konferenciji podelila je direktorka Osnovne škole Katarina Simeonov, koja je bila i domaćin skupa:
„Današnje okupljanje bilo je izvanredan primer kako treba raditi na unapređivanju položaja bugarskog jezika u osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Stručni tim iz Ministarstva prosvete saslušao je sve naše dileme, upoznao se sa praksom u našim školama, i verujemo da će ovo doneti rezultat koji će biti od koristi pre svega za naše učenike, a svakako doprineti unapređenju nastave bugarskog jezika i nastave na bugarskom jeziku“ – kaže Simeonova, a na pitanje ima li u planu još sličnih skupova u dogledno vreme odgovara:
„Naravno, svaki put kada je potrebno da se otvoreno razgovara o problemima koji postoje, mi smo tu da razgovaramo i da tragamo za zajedničkim rešenjima.“
Iako je na okupljanju u Osnovnoj školi iznet niz problema i nedoumica koje se tiču obrazovanja manjine u Dimitrovgradu, ovaj skup bio je samo početak njihovog rešavanja, koje tek predstoji.
D. Jelenkov
Foto: Dijana Jelenkov