Migrantska priča iz Bosilegrada: Deca migranata su dobrodošla u Osnovnu školu

Da li će Šid ostati jedina opština u Srbiji čiji stanovnici ne žele decu migrante u školama videće se 18. septembra, za kada je zakazan njihov dolazak u đačke klupe. Dok su meštani protiv mešovitih odeljenja, država ostaje čvrsta u nameri da im omogući regularno školovanje.

Za razliku od Šida, u Bosilegradu deca migranata su dobrodošla u školske klupe zajedno sa vršnjacima iz ove varošice.  Ovo je bio povod da brojni novinari, među kojima i novinar uglednog francuskog magazine “Cociety”, Žakim Barbije i fotograf ovog magazina Reno Bušez posete opštinu Bosilegrad i privremeni centar za migrante u tom gradu, kako bi se na licu mesta uverili, kako je lokalno stanovništvo ove varošice na jugoistoku Srbije prihvatilo migrante i kako teče svakodnevni život njih 64-ro pobeglih iz Avganistana, Sirije i drugih ratom zahvaćenih područja sa Bliskog Istoka, koji privremeno borave u Bosilegradu.

Iskrenog srca građani sa kojima su novinari razgovarali o migrantima kažu da iako su u početku svi  bili sumnjičavi i držali se dalje od njih, vremenom su ih prihvatili kao deo zajednice. Sada migranti i omladina Bosilegrada zajedno igraju fudbal, odbojku i druge sportove na sportskom terenu Peskara u Bosilegradu, uče jedni o drugima i postepeno uspostavljaju komunikaciju. Lokalni prodavci imaju reči hvale o migrantima, kažu da su dobri i pošteni kupci i da kupuju one namirnice, koje kupuje i lokalno stanovništvo.

U središtu ove priče je ipak polazak dece migranata u osnovnu školu u Bosilegradu. Direktor osnovne škole „Georgi Dimitrov“ Metodi Čipev u razgovoru sa novinarima magazina „Cocity“ i portala FAR izjavio je da će od ponedeljka 18. septembra nastavu u ovoj školi zajedno sa ostalom decom pohađati 5 osnovaca, a u toku su razgovori za  još dva učenika-migranta da  krenu u drugi razred Gimnazije.

Od tih 5 budućih učenika, tri će pohađati prvi razred i po jedan četvrti i sedmi razred, kaže direktor Čipev, i podvlači, da će predhodno ta deca proći sistematski pregled u Zdravstvenom centru u Vranju ,a nakon toga će školski tim sastavljen od pedagoga, psihologa, logopeda i profesora engleskog jezika porazgovarati sa tom decom i odlučiti da li su sposobna da pohađaju nastavu u bosilegradskoj školi zajedno sa drugom decom.

Čipev naglašava da će deca migranata, mahom iz Avganistana, imati samo dva obavezna predmeta – izjašnjavaće se  između engleskog i ruskog jezika i srpskog  jezika kao obavezni, a imaće  i dva izborna predmeta.

„To je deo inkluzivne nastave, zašta mi imamo iskustva“ – kaže direktor i ističe da već pet učenika iz lokalne sredine pohađaju ovakvu nastavu.

U razgovoru sa nastavnim osobljem, koje je prošlo kurs za rad sa marginalnim grupama smo saznali da su roditelji ostale lokalne dece upoznati da će u klupama sa njihovom decom učiti i deca migranata i da nema nikakvih problema po tom pitanju. Saznajemo i to  da će dece migranata u školu dovoditi lice koje je upošljeno za te poslove, a ta osoba će ih čekati u školu i vraćati u Prihvatni centar.

Sva deca su, kao i uvek, apsolutno sigurna u školi i uključivanjem migranata u sistem apsolutno ne preti nikakva opasnost. Verujem u dobronamernost bosilegrađana, u našu čuvenu gostoljubivost, i verujem da će sve biti u najboljem redu”, navodi Čipev i podvlaći da će od Komesarijata ili nevladinog sektora deca migranata, ali i ostali učenici dobiti đačke torbe sa svim udžbenicima, sveske, bojice i pribor.

Prihvatni centri i centri za azil postoje u 16 opština u Srbiji i do sada nigde nije bilo problema u vezi sa školovanjem migranata, osim u Šidu gde ukupno 113 njih još čeka na nastavu u pet lokalnih škola.

B. Ivanov

Foto: DIP Production

Tekst je deo projekta „Migrantska kriza pred očima“ koji se sufinansira sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije u okviru konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za štampane medije, radio, internet medije i novinske agencije u 2017. godini.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Napisao/la

Божидар Иванов е роден през 1970 година. Макар че икономист по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1998 год. в Центъра за култура „Босилеград” - Радио-телевизия Босилеград, където като журналист и водещ вече 18 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Иванов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-водещ от 1998 до 2016 година, зад когото са наредени часове емисии, интервюта, репортажи... Сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с Радио телевизия Фокус, Телевизия 017 и Българското национално радио. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия, лауреат на значими журналистически признания, участник във всички семинари на BBC и активен участник в опазването на информирането на майчин български език чрез Комисията по информиране при Националния съвет на българското малцинство в Сърбия в първите два състава.

Bez komentara

Ostavi komentar