Изложба „Огледало на времето – женската красота през вековете” ще бъде открита на 20-ти април в Димитровград

На 20-ти април, петък, в Галерия „Методи Мета Петров” в Димитровград ще бъде открита изложба под название „Огледало на времето – женската красота през вековете”.

Изложбата организира Родната музейна сбирка при Народна библиотека „Детко Петров” в рамките на отбелязването на 130 години на културата в Димитровград. Автор на експозицията е Националния археологически институт с музей при Българската академия на науките от София, в сътрудничество с редица музеи от различни градове в България.

Посетителите на изложбата ще могат да разгледат тридесетина плакати, които въз основа на археологически открития и документи, писмени и иконографски свидетелства показват женската красота от праисторията до турския период, каза за портал ФАР Весна Николов, археолог в Родната музейна сбирка. Благодарение на археологията, днес е възможно да се направи реконструкция на различни аспекти от някогашното всекидневие, един от които е и женската мода.

„Съгражданите ни ще имат възможност да видят в Димитровград една наистина европейска, световна изложба и се надяваме, че ще привлече вниманието им”, сподели тя.

„На откриването се очаква да присъстват и гости от България, сред които директорът на Националния институт доц. д-р Людмил Вагалиевски и археологът Снежана Горянова, с която сътрудничим и вече за трети път организираме изложба на тази значима институция”, посочи Николова.

Откриването на изложбата е насрочено за 18:00 часа.

  Д. Йеленков

  Фото: Дияна Йеленков

 Текстът е част от проекта „Демократично общество – информиран гражданин“, който е съфинансиран от Община Димитровград в рамките на медийния конкурс за 2018 г.

Становищата представени в медийния проект не отразяват становищата на органите, които определиха средства.

 

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Bez komentara

Ostavi komentar