U Dimitrovgradu zvanično otvorena 26. Međunarodna likovna kolonija “Poganovski manastir”

U Galeriji “Metodi Meta Petrov“ u Dimitrovgradu juče je otvorena izložba likovnih radova sa prošlogodišnje, 25. Međunarodne likovne kolonije „Poganovski manastir“ i predstavljen zbornik radova nastao povodom jubilarnog izdanja Kolonije, koji je nedavno izašao iz štampe i čiji je urednik istoričar umetnosti dr Jelena Pavličić. Ovim događajem, kome su prisustvovali učesnici ovogodišnje Kolonije i poštovaoci umetnosti, zvanično je otvoreno 26. izdanje ove kulturne manifestacije.

Veče posvećeno likovnoj umetnosti započelo je poezijom Elizabete Georgiev, koja je između ostalog skrenula pažnju na činjenicu da je malo sredina koje se mogu pohvaliti kulturnom tradicijom kakvu neguje Dimitrovgrad – koji ove godine obeležava čitavih 130 godina kulture.

Lepota reke Jerme i Poganovskog manastira su bogatstvo koje se može pretočiti u umetnost, a velika je sreća što na teritoriji Dimitrovgrada postoji ovoliki broj umetnika, ali i što grad ima brojne prijatelje, kulturne radnike iz Srbije, Bugarske i drugih zemalja, istakla je takođe Georgieva. Govoreći o samom zborniku radova, naslovljenom „25 godina Međunarodne likovne kolonije Poganovski manastir“, naglasila je da je u publikaciju utkano mnogo ljubavi, kako učesnika Kolonije, tako i niza ličnosti koji su na različite načine doprinele ovoj manifestaciji.

Prisutnima se obratila i recenzent publikacije Julka Marinković, muzejski savetnik Umetničke galerije „Nadežda Petrović“ u Čačku.

„Zbornik radova ’25 godina Međunarodne likovne kolonije Poganovski manastir’ spada u red nepretencioznih, ali veoma značajnih kulturnih događaja, ne samo zato što svedoči o kontinuitetu održavanja ove manifestacije u proteklih četvrt veka, već i što obiljem raznovrsnih materijala pruža zanimljivu i korisnu sliku o kulturnim prilikama grada, pokretanju, životu i značaju same manifestacije, a sve to, i više, u kontekstu društvenih prilika, kulturne klime i dešavanja unutar jedne višenacionalne pogranične sredine“, naglasila je između ostalog Marinković. Pristup izradi zbornika ocenila je kao odmeren i odgovoran, a sadržaj same publikacije kao relevantan izvor za buduća istraživanja.

O likovnoj koloniji i zborniku radova govorio je i dr Dragan Bulatović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i osnivač Centra za muzeologiju i heritologiju na istom fakultetu. Kolonija je nastala u teško vreme – vreme rata, inflacije, borbe za preživljavanje, te se u takvom periodu rodila kao neka vrsta prkosa, primećuje Bulatović, a od posebnog je značaja činjenica da ona nastavlja da postoji i po izlasku iz ovog doba, prolazeći kroz svoju dalju istoriju kroz različite, ne uvek lagodne periode.

Takođe, Bulatović je istakao da je, došavši u ovu sredinu kao stručnjak sa zadatkom da izvrši revalorizaciju fonda dimitrovgradske galerije, ostao impresioniran ovdašnjim kulturnim nasleđem i načinom na koji se ovde brine o kulturnoj baštini. Kulturnu baštinu je važno čuvati i zbog sopstvenog duševnog zdravlja, naglasio je, a samu likovnu koloniju „Poganovski manastir“ slikovito okarakterisao kao „lečilište pogleda“, posebno ističući značaj čovekovog povratka prirodi i  njenog upoznavanja.

Urednica publikacije, istoričar umetnosti dr Jelena Pavličić naglasila je da je pozicija urednika ovog zbornika bila velika čast, ali i izazov, te da je na knjizi rađeno sa mnogo ljubavi, entuzijazma i vere. Očuvanje kulturnog nasleđa je od velikog značaja, pri čemu u ovom zadatku uvek treba krenuti od tradicije svoje sredine – jer ako mi sami ne štitimo naše nasleđe, niko to neće učiniti umesto nas, istakla je Pavličić. Imajući svoje začetke na prošlogodišnjem okruglom stolu održanom u Poganovu povodom 25-godišnjice Kolonije, a na kome je bilo reči o prošlosti i budućnosti ove značajne kulturne manifestacije, zbornik je i rezultat svesti o tome da je potrebno da rečeno bude i zabeleženo i objavljeno, te ponuđeno čitaocima i pretočeno u materijal za kasnija istraživanja, dodala je.

Jelena Pavličić upoznala je prisutne sa sadržajem i suštinom same publikacije, koja, prema njenim rečima, obuhvata kako radove učesnika, tako i tekstove umetnika i kulturnih pregalaca koji su na različite načine bili u dodiru sa Kolonijom.

„Odabrani tekstovi evociraju početke organizovanja likovne kolonije ‘Poganovski manastir’, podsećaju na njeno trajanje, ostvarene rezultate i značaj, preispituju mogućnosti upotrebe kolonije u javnom, kulturnom životu grada, sugerišu promene i prikazuju skoriji rad na valorizaciji fonda likovne kolonije. Odeljak ‘Slike sećanja’ donosi lične impresije umetnika, dosadašnjih učesnika i saradnika Kolonije“, kaže urednica zbornika. Publikacija sadrži i spisak učesnika dosadašnjih kolonija, kojih je više od 250. Pavličić je takođe izrazila nadu da će Kolonija opstati i u narednom periodu bitno doprineti kulturnom razvoju grada.

Otvaranje izložbe i promociju zbornika efektno je upotpunio i umetnički odgovor na trenutno aktuelnu temu – izgradnju malih hidroelektrana. U ime učesnika ovogodišnje likovne kolonije, koja je specifična po tome što su svi učesnici rođenjem vezani za Dimitrovgrad, prisutnima se obratio umetnik Ljubomir Nikolov.

U vremenu u kome se suočavamo sa neshvatljivim pokušajima uništavanja naše matične planete, prava na život kako ljudi, tako i biljnog i životinjskog sveta, čiji je život vezan za izvore pijaće vode, umetnici kao takvi nemaju mogućnost ćutanja na situaciju koja se odigrava pred našim očima, a odnosi se na uništavanje naših reka, naglasio je između ostalog Nikolov. Pridružujući se stavu „ne za MHE“, umetnici su podsetili prisutne na lepotu i značaj naših voda kroz tok i šum reke Jerme, prikazan u video isečku.

Ljubiteljima umetnosti obratio se i opunomoćeni ministar Generalnog konzulata Republike Bugarske u Nišu Nikolaj Kolev, koji je umetnicima poželeo nadahnuće i nove, još veće uspehe. Uz želju da se Kolonija održi i u budućnosti bude još kvalitetnija, izložbu radova sa 25. i 26. Međunarodnu likovnu koloniju „Poganovski manastir“ zvanično je otvorio opštinski većnik za omladinu, kulturu i sport Slavoljub Manoilov.

Ovogodišnja likovna kolonija „Poganovski manastir“ okupila je sedamnaestoro umetnika, koji će u inspirativnom ambijentu sela Poganovo stvarati do 15. septembra.

D. Jelenkov

Foto: Slaviša Milanov

Tekst je deo projekta „Demokratsko društvo – informisan građanin“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2018. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Napisao/la

Dijana Jelenkov rođena je 1988. godine u Pirotu. Osnovnu i srednju školu završila je u Dimitrovgradu, nakon čega nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Nišu (na osnovnim studijama Srbistike) i Novom Sadu (gde završava master studije na studijskom programu Srpska filologija: srpski jezik i lingvistika). A onda seda u voz i vraća se u Dimitrovgrad. Kako je uvek bila od one dece koja više vole da ispod drveta čitaju knjigu nego da igraju žmurke, odmalena se interesuje za književnost i jezik, i naročito za dijalekat svog kraja. Leksika govora Dimitrovgrada bila je i predmet njenog master rada – rečnika sa preko 2000 reči koje su u upotrebi u ovom lokalnom govoru. U slobodno vreme bavi se pisanjem (uglavnom proze, i povremeno poezije), i prevođenjem književnih tekstova sa bugarskog jezika na srpski (a kada joj dođe, i obrnuto). Nekada davno, radove iz oblasti dečjeg stvaralaštva objavljivala je u zborniku „Radovićev venac“, pesničkoj zbirci „Razigrani snovi“ i dečjem časopisu „Drugarče“. U novije vreme, neki od njenih tekstova pojavili su se u časopisu „Nedogledi“ Filozofskog fakulteta u Nišu, te u književnim časopisima „Trag“ i „Majdan“. 2015. i prva polovina 2016. godine bile su plodne za bujanje književničke sujete – donele su joj drugu nagradu na konkursu „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu, treću na konkursu za satiričnu priču u okviru Nušićijade u Ivanjici, kao i mesto među tri nagrađene priče na konkursu magazina Crna ovca (blacksheep.rs); svojim pisanijima zauzela je prostor i u zborniku „Crte i reze 6“ (zbirci najboljih radova sa konkursa „Andra Gavrilović“ u Svilajncu), kao i u poetskom zborniku „Sinđelićeve čegarske vatre 26“ književnog udruženja Glas korena iz Niša. Njene kratke priče našle su se među izdvojenima i na naredna dva konkursa Crne ovce. Zajedno sa kolegom Ratkom Stavrovim i gospođicom Dorotejom Todorov objavila je prozno-poetsku zbirku "Dodir". Nije odolela ni iskušenju da se oproba kao novinar – na poziciji prevodioca i autora sarađivala je sa onlajn časopisom EMG magazin, a povremeno objavljuje tekstove i na portalu blacksheep.rs.

Ostavi komentar