Dimitrovgradska književnica Elizabeta Georgiev dobitnica prestižne nagrade „Selimir V. Milosavljević“

Poznata dimitrovgradska književnica Elizabeta Georgiev dobitnica je nagrade „Selimir V. Milosavljević“ za sveukupni doprinos i izuzetno zalaganje u oblasti dramske umetnosti namenjene deci i mladima na 9. Međunarodnom festivalu dečijih i omladinskih predstava DOPS u Jagodini. Ovu odluku je jednoglasno doneo žiri u sastavu Snežana Bihler (književnica), Toni S. Stojanović (književnik) i Miroslav Dimitrijevic (književnik).

U obrazloženju žirija se navodi da se nagrada tradicionalno dodeljuje stvaraocu-autoru najboljeg dramskog dela za tu godinu, ali je ove godine napravljen presedan i dodeljena je nagrada na osnovu celokupnog opusa i rada ove književnice sa skoro dvodecenijskim stažom i tendencijom da još dugo godina stvara i objavljuje za one kojima je najpotrebniji kvalitetni sadržaj, čije se ličnosti tek trebaju oblikovati. Žiri posebno ističe originalnost poetskog izraza, koji je perfektno i sa veštinom dostojnom divljena prilagodila svetu dece i mladih, te vođena upravo njihovim problemima i svakodnevicom, prenela na dramski plan i izvela na daske koje život znače čistu esenciju duha jedne nove generacije.

Elizabeta Georgiev je rođena 1975. godine u Dimitrovgradu. Osnovnu školu završila je u selu Smilovci, gimnaziju u Dimitrovgradu. Diplomirala je srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima na Filološkom fakultetu u Beogradu. Doktorant je na modulu kultura na istom fakultetu Od 2000. godine radi u Narodnoj biblioteci “Detko Petrov” u Dimitrovgradu.
Piše poeziju i prozu za odrasle i za decu, na srpskom i bugarskom jeziku. Bavi se prevođenjem. Autor je 5 publikacija iz oblasti bibliotekarstva i knjiga: Putevima zornjače (pesme za odrasle na srpskom, 2001); Čaйka (Galeb) (pesme za odrasle na bugarskom, 2004); Snovuljci (pesme za decu na srpskom, 2005); Чуруликане на хлапетата (priče za decu na bugarskom, 2008); Разпродажба на сънища (Rasprodaja snova) (priče i pesme za decu na bugarskom, 2011); Na ringišpilu imena (pesme za decu na srpskom, 2018), Бащата на Паганини (Paganinijev otac) (priče za odrasle na bugarskom, 2018), I onda… (zbirka pesama na srpskom, 2018). Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja.

Piše dramske tekstove za decu na srpskom i na bugarskom jeziku. Njeni tekstovi igrani su u pozorištima u Dimitrovgradu, Kraljevu, Nišu, Kuli, gradu Belane u Republici Bugarskoj i dr. Na Međunarodnom festivalu „Lakovane cipele“ u Berkovici u Bugarskoj dva puta je osvojila nagradu za orginalni dramski tekst za decu i mlade 2006. Godine za tekst Kafić „Zavrzlama“ (Kafeto „Шмекерия“) i 2014. za tekst Rasprodaja snova (Разпродажба на сънища)
Živi i stvara u selu Smilovci.

Nedavno je u Nišu promovisana njena najnovija knjiga „Бащата на Паганин“.

P. Videnov

Foto: Dejan Todorov

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar