Željin – planina koja čuva blagorodnost

Vetrovi sa Prokletija, Kopaonika i Hajle, u svom prodoru ka severu, konačno će biti obuzdani oko najviših vrhova planine Željin. Otuda, Željin će stalno biti izložen olujama, ali zato neće dozvoliti da vetrovi i oblaci prodiru u Župu aleksandrovačku. Željin će od studeni i izmaglice čuvati blagorodnost Župe, zbog čega će u ovom kraju oko Aleksandrovca izdašno uspevati vinova loza, a vredni Župljani spravljaće izvanredno pitka vina, nadaleko čuvena po svom kvalitetu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 166.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 167.jpg

Blagorodnost, od prirode data, nije dovoljna sama po sebi ne bi li ljudi bolje živeli. Valja svu tu pitomu i plodonosnu zemlju obrađivati, neprestano raditi, teško, ali i kako drugačije…. I tako, vekovima unazad, kada bi vredni seljaci Župe aleksandrovačke naporno radili u svojim vinogradima i njivama, pogledali bi u trenutku ka zapadu, preko reke Rasine, i njihov pogled bio bi zaustavljen ka dvozubom ili dvoglavom vrhu koji para nebeski svod. A onda bi pomislili i uporedili izgled ovih vrhova, koji je identičan jedrim ženskim grudima. Kod seljaka, usred teškog posla, javila bi se želja za malo odmora, za uživanje u strastima i zadovoljstvu života, i to onom na šta ovi vrhovi, čudnog oblika, nagone. Onda, u vremenima kada je bilo jako teško, gotovo neizvodljivo popeti se na njih. Kada su se oni činili najvišima na svetu. Od silnih želja – nastalo je ime planine kojoj su se Župljani divili – Željin!

Željin spada u planine kopaoničkog masiva, uz Kopaonik, Goč, Lepu goru i Crni vrh. Željin se smestio u središtu ovog masiva, između severno od Kopaonika, a južno od Goča, zapadno od Lepe gore, istočno od Crnog vrha. Reke koje protiču željinskim područjem su Ibar i Studenica na zapadu, i Rasina na istoku i Jošanica na južnim padinama Željina.

This image has an empty alt attribute; its file name is 168.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 169.jpg

Najviši vrhovi Željina, oni zbog čijeg je oblika planina i dobila ovo ime, zovu se Rogavska čuka, visoka od 1785 metara nadmorske visine, i Ploška čuka, sa visinom od 1779 metara.

Željin je oduvek imao važan strateški položaj. U sredjem veku, ovde se par stotina godina eksploatisala olovna ruda, isto kao i na susednom Kopaoniku. Preko Željina i blizu ove planine vodili su važni putni pravci. Reka Rasina razdvaja Kopaonik i Željin, i upravo je dolinom Rasine vodio važan karavanski trgovački put, a i dan danas izimeđu Kopaonika i Željina vodi put koji južnu Srbiji spaja sa zapadnom Srbijom, sa Pešterskom visoravni i sa Crnom Gorom. Zato je knez Lazar Hrebeljanović na uzvišenju iznad Rasine, podigao srednjevekovni grad Koznik. Tvrđava se nalazi na Kopaoniku, ali je naravno vidljiva i sa obližnjeg Željina. Najpoznatiji gospodar Koznika bio je čuveni Radič Postupovič ili “Oblačić Rade”, koji je zajedno sa despotom Stefanom Lazarevićem i Đurđem Brankovićem, pripadao viteškom redu Zmaja, a sva trojica su odigrala važne uloge u unutardinastičkim borbama i prevratima među pretedentima na turski presto, nastalim posle smrti sultana Bajazita 1403.gdine. Napokon, despot Stefan, Đurađ Branković i Radič Postupovič su bili prevaga u vojsci sultana Mehmeda prvog, u konačnom obračunu Mehmeda sa svojim bratom Musom, 1413.godine. Radič Postupovič bio je i poznati graditelj crkava, a najznačajniji verski objekat koji je podigao je manastir Vraćevšnica u Šumadiji.

This image has an empty alt attribute; its file name is 170.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 171.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 172.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 173.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 174.jpg

Planinarsko društvo “Preslap” iz Niša, iniciralo je održavanje zimskog uspona na planinu Željin, koji je održan 10. februara 2019. godine. Odaziv je bio izvanredan, a najlepše od svega bilo je što su ka vrhovima Željina krenuli planinarke i planinari iz Niša, Aleksinca, Vranja, Žitorađe, Prokuplja, Ušća, Kraljeva i Trstenika.

Zbog svog položaja u središtu kopaoničkog masiva, na Željin se uspon može izvesti sa tri strane. Iz pravca severa, iz Mitrovog polja podno Goča, trasa uspona vodi preko sela Rogavčevina i ovaj uspon je prilično dugačak. Sa zapada, moguće je na Željin popeti se iz doline Ibra, iz okoline Ušća. Najzad, postoji i dobar prilaz iz sela Ploča, koje se nalazi na samoj magistrali koja vodi ka Ušću, Raškoj i Novom Pazaru. Iz Ploče, obično se ide ka Željinu preko mahale Jovančevići i poznate lovačke kuće, odakle do vrha treba preći dve izuzetno strme deonice. S druge strane, od nedavno se iz Ploče koristi i nešto duža, ali i blaža staza, koja će se u jednom trenutku vrhovima Željina približiti sa zapadne strane.

This image has an empty alt attribute; its file name is 175.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 176.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 177.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 178.jpg

U danu kada je Željin bio središte okupljanja planinarki i planinara iz Srbije, na njegove vrhove uspon je izveden iz dva pravca, a u tri varijante. Planinarke i planinari koje je ka visovima i vrhovima Željina povelo Planinarsko društvo “Preslap”, na uspon su krenuli iz sela Ploča, ali su išli obilazno, blažom stazom, postepeno dobivši na visini, odlučujućoj za uspešan uspon. Ova grupa okončala je uspon na Rogavsku čuku bez ijednog odustanka, a nekoliko njih je stiglo da se popne i na obližnju Plošku čuku. Uspon su predvodili Miroslav Dokman, Nenad Stevanović i izuzetni Vladimir Lekić, planinar iz Kraljeva, koji često i sa svojom porodicom učestvuje na planinarskim akcijama na jugu Srbije i u susednoj Bugarskoj. Vladimir Lekić, ne samo da je bio izuzetno požrtvovan na usponu, već je na vrhu Rogavska čuka odžao i zanimljivu i inspirativnu besedu o planinama zapadne Srbije i planinama Crne Gore, koje su se savršeno videle u danu koju je to omogućavao. Iako su svi bili spremni za surov doček na Željinu, na veliku hladnoću i silovit vetar, dan je bio ipak znatno blaži, prijatniji, što je retkost zimi na Željinu, ali je ovaj dar prirode iskorišćen na pravi način. Nema šta se sve nije videlo sa Željina: Rtanj, Jastrebac, Suva planina, Stara planina. Onda i sve obližnje kopaoničke planine: Goč, Crni vrh, Lepa gora i Kopaonik. Na jugu, udaljene Prokletije. U Crnoj Gori – Komovi, Hajla i Durmitor. I zapadno od Željina – Stolovi, Radočelo, Golija, Studena planina, Čemerno, Jadovnik.

This image has an empty alt attribute; its file name is 179.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 180.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 181.jpg

Planinari iz Trstenika, pak, iz Ploče su se na Rogavsku čuku popeli poznatom deonicom preko lovačkog doma.

Grupa planinarki i planinara iz Kraljeva, izvela je svojevrstan maraton, i u zimskim uslovima popeli su se na Rogavsku čuku iz pravca Mitrovog polja, i za dnevne svetlosti vratili nazad.

Sledeća “željinska želja” biće da se planinari okupe i lepo druže na ovoj čudesnoj planini preko leta, kada ona sva ozeleni, kada na njenoj padini iznikne puno šumskog voća – borovnica, malina i kupina, po kojima je Željin takođe poznat.

 Miroslav Dokman

Foto: Zvanična stranica Planinarskog društva “Preslap” / Milica Jelić / Zvanična stranica Planinarskog kluba “Ljukten” – Trstenik

About Miroslav Dokman 214 Articles
Miroslav Dokman je rođen 1973. godine u Surdulici. Po profesiji diplomirani ekonomista. Živi i radi u Nišu. Planinar i zaljubljenik u prirodu od ranog detinjstva. Učesnik brojnih planinarskih ekspedicija i veliki zaljubljenik u planine južne Srbije i Bugarske. Jedan od pokretača planinarsko-kulturnih manifestacija na jugu Srbije, kao što su Tradicionalni međunarodni uspon na Ruj, Tradicionalni uspon od Sokobanje do Oštre čuke, Međunarodni vlasinski uspon, Međunarodni uspon na Crnook, Međunarodni uspon na Radan, Međunarodni zaplanjski uspon, Praznik planinarske slobode i dostojanstva u selu Vrmdža. Urednik internet stranice "Tradicionalni međunarodni uspon na Ruj" i pisac planinarskih priča i putopisa. Saradnik pisanih i elektronskih medija u Srbiji i Bugarskoj: Planinarski glasnik, Blic, Narodne novine, Sloboda, Južne vesti, b92, radio Beograd, radio Babušnica, Nova TV-Bugarska, Mirogled-Pernik … Saradnik sa planinarskim i kulturnim poslenicima iz Republike Bugarske. Priprema svoju prvu knjigu planinarskih putopisa.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*