Poklonili smo se i ove godine velikanima Aleku Konstantinovu i Ivanu Vazovu, i izrazili večitu zahvalnost njihovoj viziji i radu, pokretanju organizovanog planinarstva u Bugarskoj i na čitavom Balkanskom poluostrvu.

   Aleko i Vazov su krajem 19. veka spoznali važnost odlazaka u prirodu, uspona na planinske vrhove, istraživanja kanjona i vodopada, uopšte upoznavanja prirodnih lepota, tradicije i običaja svoje zemlje. Tako se zemlja bolje upoznaje i zavoleće se iskreno, a zahvaljujući planinarstvu, svaki pojedinac postaće snažniji, sposobniji i plemenitiji.

   Svi naši planinarsko-kulturni poduhvati, koji se nižu godinama unazad na jugu Srbije, potekli su od prve organizovane planinarske akcije, koju je Aleko Konstantinov vodio 27. i 28. avgusta 1895. godine od Sofije do Černog vrha na Vitoši. Planinarstvo se od tada širi, ulazi u sve pore društva, u svest svakog čoveka koji iskreno želi dobro sebi i drugim ljudima.

259

   Najlepši i najplemenitiji sport je naše planinarstvo, a i više od sporta. Planinarstvo je – graditeljstvo! Na planinama Balkanskog poluostrva davno su Aleko i Vazov izgradili prve mostove prijateljstva, danas ih mi ojačavamo i izgrađujemo još mnogo novih mostova i puteva koji vode do najlepšeg što čovek može pružiti, stvoriti i pokloniti.

   Prihvatili smo poziv Planinarskog saveza Bugarske da se u nedelju, 28. avgusta okupimo na planinskoj lepotici Vitoši, čuvaru večnog grada Sofije i pređemo, simbolično, završni deo staze kojom je Aleko Konstantinov vodio svoje planinare na prvoj akciji pre 121 godinu.

260

   Oko šest hiljada planinara i biciklista iz Bugarske, Makedonije, Srbije, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, po prelepom danu, okupanog suncem, ponosito, odlučno i dostojanstveno popelo se od hiže Aleko (1840 m) do prvenca Černog vrha (2290 m).

   Učešće planinara iz Srbije na ovoj manifestaciji organizovali su Planinarsko-alpinistički klub “Mosor” iz Niša i Sportsko društvo “Mladost” iz Bosilegrada uz podršku opštine Bosilegrad. Planinari iz Srbije učinili su i jedan korak više na ovoj akciji, tako što su se osim na Černi vrh, popeli i na vrhove Malk Rezen (2182 m) i Goljam Rezen (2277 m). Nedugo posle izlaza na glavnu stazu na Vitoši, koja vodi ka Černom vrhu, planinari iz Bosilegrada, Donje Ljubate, Surdulice, Niša i prijatelji iz Sofije i Makedonije, skrenuli su ka Malkom Rezenu.

261

   Nije bilo teško doći do ovog vrha koji je popularan među skijašima jer do njega vodi jedna od žičara na Vitoši. Od ovog vrha, u blagom luku ka istoku, izvršen je uspon i na susedni Goljam Rezen, ispod koga se nalazi strahoviti stenoviti odsek. Deo na koji planinari izlaze na ovaj vrh je blag i nimalo zahtevan za uspon.

262

   Odatle, iz jednog neobičnog ugla se video Černi vrh, prvi sused Goljamog Rezena, i u još jednom blagom luku, bez previše napora, naši planinari su došli i do najvišeg vrha Vitoše.

   Na vrhu je najpre odata pošta Aleku Konstantinovu na njegovom spomeniku. Posle toga održan je prigodni kulturni program posvećen Aleku Konstantinovu i Ivanu Vazovu.

263

   Planinari iz Srbije i Makedonije toplo su dočekani od strane domaćina. Po ko zna koji put, izrečene su pohvale predstavnika Planinarskog saveza Bugarske za organizaciju velikih međunarodnih akcija na jugu Srbije. Planinari iz Bugarske su na Černom vrhu prilazili svojim prijateljima iz Srbije, podsećali se proteklih južnjačkih akcija i najavljivali nove dolaske i nove učesnike koje zahvaljujući odličnoj organizaciji uspevaju da animiraju.

264

   Možda i najznačajnija pohvala došla je od prof. dr Ivana Lalova, nekadašnjeg rektora Sofijskog univerziteta “Sv. Kliment Ohridski” i nekadašnjeg ministra obrazovanja, nauke i tehnologije, koji je od 1999-2002. godine bio i predsednik Planinarskog saveza Bugarske. Lalov je i pravi primer da se čovek celog života može baviti planinarenjem, jer ovaj 78-godišnji velikan bugarske nauke, odavno već penzioner, svake nedelje odlazi na neku od planina viših od 2000 m.

265

   Ispred planinara iz Srbije, okupljenima se na Černom vrhu obratio Nenad Aleksandrov, član Sportskog društva “Mladost” iz Bosilegrada. Aleksandrov se zahvalio Plannarskom savezu Bugarske na gostoprimstvu i aktivnom učešću na akcijama na jugu Srbije.

266

   On je istakao da sve što je do sada postignuto stvara nove izazove i odogovornost, za koje je naglasio, da su naši planinari potpuno spremni i da jedva čekaju da ponovo ugoste svoje prijatelje ne samo sa Balkana, već i iz celog sveta.

267

   Planinari koji su na Vitošu došli iz Bosilegrada, imali su zanimljiv dodatak akciji: u povratku su u selu Žabokrk kod Ćustendila posetili tradicionalni seoski sabor i ispratili nastup folklorista iz Sportskog društva “Mladost” iz Bosilegrada. Velika zahvalnost Vladimiru Zaharijevu, predsedniku opštine Bosilegrad i predsedniku Nacionalnog saveta Bugara u Srbiji, za obezbeđen besplatan prevoz planinara koji su na akciju krenuli iz Bosilegrada!

268

M. Dokman

Foto: Miroslav Dokman

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар