FOTO: Sreten Igov pred ljubiteljima likovne umetnosti u Dimitrovgradu

   Dugogodišnji novinar radio Niša  i dopisnik emisije na bugaskom jeziku, snimatelj “TV žurnala”,  jedan od osnivača Radio-televizije Caribrod i KDS-a, saradnik novinsko-izdavačke ustanove “Bratstvo” i lista “Večernje novosti”, istaknuti kulturni stvaralac,  pčelar, kulinar, arheolog-istraživač i slikar-amater Sreten Igov predstavio se sinoć razvnovrnim umetničkim delima u galeriji “Metodi Meta Petrov” u Dimitrovgradu.

58

   Pred velikim brojem posetilaca upravnik galerije Zoran Andonov i istoričar umetnosti Zlata Kirov govorili su o stvaralaštvu “Šefa”, kako svi znaju ovog svestranog čoveka. Ljubav prema likovnoj umetnosti gaji godinama i upravo kako je kamerom i novinarskim perom stvarao antologijske priloge i reportaže u “caribrodskoj televiziji” i drugim medijima, tako je pretočio na svojim slikama raznovrsne motive starog Caribroda i okoline, prirodne lepote, obročne krstove, sela i znamenitosti svog rodnog kraja.

59

60

   Samostalna izložba Sretena Igova obuhvata portrete, pejzaže, ikone i skulpture od drveta. Mnogobrojni akvareli i grafike, pomalo podsećaju na naivno slikarstvo i sačuvali su od zaborava nekadašnji izgled malog grada i staru čaršiju, koja, ipak, nije odolela savremenim tendencijama u građevinsko-arhitektonskom smislu.

61

62

   Igov je rođen 1937. godine u selu Verzar. Osnovnu i srednju školu završio u Caribrodu, studirao Filozofski fakultet – grupa za istoriju umetnosti u Beogradu. Radeći na poslovima umetničkog direktora i referenta za amaterizam Centra za kulturu u Dimitrovgradu, posebno se angažovao na unapređenju likovne kulture i dobitnik je opštinske “Septembarske nagrade”. Scenograf pozorišta “Hristo Botev” i dobitnik brojnih nagrada za scenografska rešenja na republičkim smotrama amaterskih pozorišta. Jedan je od osnivača KIC-a i muzejske zbirke. Inicijator za otvaranje gradske galerije. Organizator je prve izložbe caribrodskih umetnika, na kojoj je učestvovao. Svoja dela je izlagao na kolektivnim izložbama i autor je samostalne izložbe “Dimitrovgrad nekad i sad”. Autor je knjige “Obročni krstovi kulturno znamenje” i albuma “Stara Caribrodska čaršija”. Svoje izdanje čeka njegova treća knjiga pod nazivom “Oš p’rc” sa podnaslovom smejurije iz Caribrodskot kraja. 

63

64

   Postavka Sretena Igova privukla je veliku pažnju javnosti, a ljubitelji likovne umetnosti mogu je pogledati narednih dana u dimitrovgradskoj galeriji, kao i u foto-galeriji portala “Far”, koju je zabeležio fotoreporter Slaviša Milanov.

P. Videnov

Foto: Slaviša Milanov

Сподели публикация
Написал/ла

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Без коментар

Оставете коментар