U predvečerje najvećeg bugarskog praznika: DOKUMENTARNI FILM „ISTINE O ČOVEKU I ŽIVOTU“ PRED NIŠKOM PUBLIKOM

   Tradicionalno, povodom 3. marta, Dana oslobođenja Bugarske, u Nišu se održava manifestacija posvećena bugarskom filmu, a ove godine, program je proširen i filmovima iz Makedonije i Srbije, te je naziv manifestacije promenjen u „Dani bugarskog i balkanskog filma“. Organizatori ovog festivala, veoma važnog za produbljivanje srpsko-bugarskog prijateljstva i kulturne saradnje dve zemlje, jesu Generalni konzulat Republike Bugarske u Nišu, potom Zavičajno udruženje „Caribrod“ i Niški kulturni centar.

   U četvrtak, 2.marta, dan posle tradicinalnog praznika „Baba Marta“ i dan pre najvećeg praznika Bugarske, sala Niškog kulturnog centra bila je mala da primi sve poštovaoce bugarskog filma i sve poklonike prijateljstva Srbije i Bugarske. Najpre je prikazan igrani film „Iza kadra“, snimljen 2010. godine u režiji Svetoslava Ovčarova, koji je nastao po istinitoj i potresnoj priči, porodičnoj drami, koju je proživela bugarska porodica Krstev. Nevidljivom rukom, službe bezbednosti lagano su stezali kanap oko ove porodice, a ovim ostvarenjem reditelj Ovčarov podsetio je na višedecenijska kršenja ljudskih prava u Bugarskoj u vreme komunističke diktature.

   Caribrodski stvaraoci uvek prijatno iznenade nišku publiku svojim dokumentarnim ostvarenjima. Pre godinu dana, Nišlije su imale priliku da pogledaju dokumentarni film „Zlatan Dudov“, reditelja Petra Videnova, o proslavljenom filmskom umetniku iz Caribroda, ostvarenom u svetskim razmerama.

   Ako se niško prikazivanje „Zlatana Dudova“ poklopilo sa početkom rada dvojezičnog portala „Far“, sada je novi dokumentarni film koji je stvorio Petar Videnov – „Istine o čoveku i životu“, prikazan na prvi rođendan portala „Far“.

   Petar Videnov u filmu „Istine o čoveku i životu“ upoznaje nas sa životom još jednog slavnog umetnika iz Caribroda. Ili iz sela Željuša, da budemo precizniji i da ispoštujemo i selo koje je pohodio i kome je pisao i veliki Aleko Konstantinov.

   Metodi Meta Petrov (1920-1995) bio je slikar, ilustrator, karikaturista i strip crtač, ovenčan nagradama na festivalima širom sveta. Osvajao je Metodi Petrov nagrade u Japanu, Kanadi, Turskoj, Bugarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Italiji, Velikoj Britaniji…

   Petar Videnov na maestralni način, u filmu koji traje tek 23 minuta, predstavlja život Metodi Petrova i pokušava da otkrije kako je i odakle veliki umetnik crpeo inspiraciju. Film sadrži i retke video zapise razgovora sa Metodi Petrovom, načinjene pred kraj njegovog života. Režiser Videnov kombinuje prikazivanje isečaka iz stripova Mete Petrova, njegove karikature i kazivanja savremenika i poštovaoca. U filmu o Meti Petrovu govore njegov rođak Krum Veličkov, njegov prijatelj, akademski vajar Dimitar Iliev, kao i prof. Marjan Milanov.

   Otkrivamo kako je drugi svetski rat prekinuo briljantne studije likovne umetnosti mladom Meti Petrovu, kada je on iz Beograda bio prinuđen da se preseli u Sofiju, i kako je u Sofiji u ratnim godinama stvarao stripove, od kojih su, za sada, tek neki pronađeni. Dalje pratimo povratak Metodi Petrova u bivšu Jugoslaviju i njegovo stradanje i progon na Goli otok, od strane komunista kojima se nisu dopadale njegove karikature sa naglašenim kritičkim osvrtom na stanje u društvu.

   Metodi Petrov je najduže vremena radio kao ilustrator i karikaturista u listu „Bratstvo“, čak 33 godine, i u dečjem listu „Drugarče“. U ovom periodu, Metodi Petrov osvojio je najviše inostranih nagrada za svoje karikature i ovaj period smatra se njegovim najplodnijim.

   Metodi Petrov je, radeći za „Bratstvo“, stvarao svojevrsni strip serijal, sa glavnim likom „Bai Onzi“ (Бай-Онзи) – što znači „čiča onaj“ ili „onaj čiča“, a prenosno označava bezličnog čoveka, koji pokušava da preživi svakodnevicu suočen sa brojnim društvenim problemima: korupcija, socijalna nepravda, male plate, visoki troškovi života.

   Govoreći o ovom stripu, Marjan Milanov je uporedio serijal „Bai Onzi“ sa satirom Radoja Domanovića. Utisak koji nadopunuje ovu tvrdnju je da „Bai Onzi“ neverovatno podseća na „Bai Ganja“ Aleka Konstantinova (Бай-Ганьo), Bugarina koji putujući po Evropi posle slaganja karata svetskih sila, upada u nevolje svakodnevice i besmisla.

   U ovako kratkom filmu, očigledno, Petar Videnov kazao je mnogo o Metodi Meti Petrovu i caribrodskom mentalitetu. Publici je svakako bilo veoma simpatično da u filmu može čuti i bugarski i srpski jezik, ali i šopski dijalekt, zavisno od sagovornika.

   Film „Istine o čoveku i životu“ inspiriše za nova istraživanja o značajnim ljudima caribrodskog kraja, o tradiciji i kulturi. Upoređujući ovaj film sa filmom „Zlatan Dudov“, pomalo tužno se zaključuje da se o ovakvim velikanima nedovoljno zna, da šira javnost ne poseduje značajnija saznanja o njihovom životu i radu. Sve bi bilo mnogo drugačije da je još pre par decenija, bilo dobre volje, inicijative i sredstava da se ovakvi filmovi još tada snime.

   Ovako, od reditelja Petra Videnova očekuje se da nadoknadi propušteno i da svojevrsnom hiperprodukcijom predstavi ono najbolje što je Caribrod posedovao i još uvek ima. Odličan utisak o kvalitetu filma i njegovoj produkciji odaje i kvalitetan izbor muzike.

   Film „Istine o čoveku i životu“ producirala je kuća “Positive Production” sa producentom Ivicom Ivanovim., Podršku su dali Udruženje “ Balanstra”  i Nacionalni saveta bugarske nacionalne manjine u Srbiji i Opština Dimitrovgrad. Premijerno, film je prikazan 24.novembra 2016.godine u Dimitrovgradu.

   Celokupnoj prijatnoj i prazničnoj atmosferi doprinelo je i prisustvo Njegove Ekselencije, generalnog konzula Republike Bugarske u Nišu, g. Edvina Sugareva, i konzula, g. Hrista Hristova.

Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman

Tekst je deo projekta „Građanski servis i manjinska zajednica“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2017. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар