Panel diskusija na temu “Zaštita potrošača”

U Edukativno-obrazovnom centru u Dimitrovgradu danas je odžana panel diskusija na temu “Zaštita potrošača – Privatizacija javnih i javno-komunalnih preduzeća u Srbiji u svetlu zaštite interesa potrošača – dosadašnja iskustva iz Srbije i EU“.

Predavanje je održano u okviru projekta “Kulturni centar Caribrod”, koji je finansijski podržalo Ministarstvo spoljnih poslova Republike Bugarske, a u saradnji sa Generalnim konzulatom Republike Bugarske u Nišu. Organizator predavanja je Zavičajno udruženje “Caribrod” iz Niša, čiji su predstavnici Alen Aleksov, predsednik Udruženja i Perica Stojčev, zamenik predsednika i moderator skupa, takođe učestvovali u diskusiji. Debatu su vodili predsednik Nacionalne asocijacije potrošača “Aktivni potrošači” iz Bugarske Bogomil Nikolov i predsednik Udruženja za zaštitu potrošača “Forum” iz Niša Jovan Jovanović. Prisutnima se obratio i Generalni konzul R. Bugarske u Nišu Edvin Sugarev. Ipak, osim prisutnih predstavnika preduzeća i organizacija, diskusija nije privukla veće interesovanje građana.

Predsednik Nacionalne asocijacije potrošača “Aktivni potrošači” Bogomil Nikolov u izjavi za portal “Far” istakao je potrebu da potrošači budu aktivniji, da shvate da zaštita potrošača nije nešto što je zagarantovano i dolazi samo od sebe, već, kako kaže, potrošač mora sam da “otvori oči” kada kupuje, da čita ugovore, potražuje svoja prava od firmi, umesto da čeka da one same donesu odluku. Upravo su pasivni i nezainteresovani potrošači oni kojima Nacionalna asocijacija pokušava da pomogne, a Nikolov navodi da već sedam-osam godina izdaju i časopis u kome zainteresovani mogu pronaći korisne informacije i saznati kako da se u određenim situacijama ponašaju.

“Iz razgovora sa kolegama iz Srbije znam da je situacija kod vas vrlo slična”, navodi Nikolov. “Moramo da naučimo ljude da budu aktivniji, umesto da čekaju da ih zaštite država ili neka organizacija. Daću vam jedan primer: u Bugarskoj se godišnje pokreće desetak postupaka protiv turističkih firmi, a u Austriji, koja je po broju stanovnika slična Bugarskoj, pokrene se nekoliko hiljada postupaka. Da li je to zbog toga što su usluge kod nas odlične, a kod njih loše? Ne, već zbog toga što su ljudi aktivni i traže svoja prava – i ovo treba da se promeni i kod nas.”

Nikolov smatra da je položaj potrošača u Bugarskoj danas bolji u odnosu na period pre ulaska Bugarske u EU, ali i da se proces poboljšanja odvija dosta sporije od onoga što bi oni želeli.

Jovan Jovanović, predsednik Udruženja za zaštitu potrošača “Forum” iz Niša, kaže da se od donošenja prvog Zakona o zaštiti potrošača u Srbiji 2002. godine pa do danas o potrošačkim pravima sve više govori, pa su i sami potrošači sa njima sve bolje upoznati.

“Naš centar za zaštitu potrošača zadužen je za region Južne i istočne Srbije, pa se ceo ovaj region nama obraća za rešavanje problema potrošača. Prosečno imamo oko 300 poziva mesečno, koji se odnose na rešavanje problema raznih vrsta, a u preko 80% slučajeva uspevamo da im pomognemo da reše svoje reklamacije”, tvrdi Jovanović.

On dodaje da je, među problemima sa kojima se potrošači kod nas najčešće suočavaju, trenutno najaktuelniji problem električne energije i velikih, veštački napravljenih dugova građana koji nisu rešeni; tu su i problemi u vezi sa vodosnabdevanjem, gde se često ne poštuje zakonski propisano pravilo da isključenje domaćinstva sa sistema vodosnabdevanja mora da bude poslednja mera; problem visokih računa u vreme grejne sezone, kao i standardni problemi pri kupovini i reklamaciji tehničkih uređaja.

Generalni konzul Republike Bugarske u Nišu Edvin Sugarev izrazio je mišljenje da su ovakvi susreti i diskusije od velikog značaja i za razvoj saradnje između Srbije i Bugarske, s obzirom na to da se ovim putem razmenjuju bitna iskustva.

“Na kraju krajeva, svi smo mi potrošači i ovi problemi su nam važni. Reč je o pitanjima koja su veoma aktuelna u Bugarskoj – o ceni električne energije, ceni grejanja, vode i sl, što su pitanja o kojima se kod nas neprestano diskutuje. Vidim da i ovde postoje izvesni problemi u regulisanju svih ovih plaćanja i zaštiti potrošača, i smatram da bi se razmenom iskustava među srpskim i bugarskim organizacijama, kao što je ovde slučaj, moglo pomoći i samim potrošačima. Šteta je što sami potrošači danas nisu bili ovde, već su bile prisutne uglavnom organizacije”, primetio je Sugarev.

Predsednik Zavičajnog udruženja „Caribrod“ Alen Aleksov naveo je da je celokupna diskusija organizovana u cilju razmatranja iskustava Srbije i Bugarske, kao članice EU, u datoj oblasti i u interesu je zaštite potrošača, te je, mada zadovoljan samom debatom, nezadovoljan brojem prisutnih posetilaca. Ipak, Aleksov smatra da postoji potreba da se slične diskusije organizuju i u Republici Bugarskoj, ali i u drugim gradovima u Srbiji u kojima žive pripadnici bugarske nacionalne manjine.

D. Jelenkov

Foto: Dijana Jelenkov

Tekst je deo projekta „Građanski servis i manjinska zajednica“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2017. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар