Festival „Slobodna zona“ gostuje u Dimitrovgradu od 8. do 12. maja

Filmski festival “Slobodna zona” u periodu od 15. aprila do 15. juna 2017. organizuje turneju tokom koje će osam najboljih filmova sa ovogodišnjeg festivalskog programa biti prikazani u preko 40 gradova širom Srbije. Gostovanje u Dimitrovgradu najavljeno je za narednu sedmicu, a zainteresovani će od 8. do 12. maja u holu Narodne biblioteke “Detko Petrov” moći da pogledaju ukupno pet projekcija.

Kada su u pitanju filmovi koje će dimitrovgradska publika imati prilike da vidi, profesor srpskog jezika u Gimnaziji „Sv. Kirilo i Metodije“ i jedan od organizatora Ratko Stavrov kaže da se uglavnom radi o tzv. „art filmovima“, koji su po pririodi prilično hermetični i kao takvi ne nose mnogo toga privlačnog i pristupačnog za široku publiku, već bi mogli biti zanimljivi pre svega pravim fanovima, onima koji to zaista vole. „Slobodna zona“ više nema nikakvu političku dimenziju i postala je potpuno apolitična, kaže on, pa se angažovani filmovi na ovom festivalu danas ne mogu videti.

Prvi film koji će biti predstavljen u Dimitrovgradu je igrani film „Neruda“ režisera Pabla Laraina. Reč je o ostvarenju reditelja čiji smo film „El Club“ mogli videti u okviru prošlogodišnje „Slobodne zone“, a Stavrov smatra da bi film mogao biti zanimljiv kako fanovima Pabla Nerude, tako i onima koji za njega nisu čuli i kojima je ovo dobra prilika da se upoznaju sa čileanskim pesnikom. 

Još jedan igrani film, „Beskrajna poezija“ Alehandra Hodorovsog, jeste neka vrsta autobiografskog filma koji je, prema rečima našeg sagovornika, prilično neobičan i nesvakidašnji, kakvi su i sam režiser i njegov život. Iako je teško reći koliko je toga prikazanog u filmu istinito, a koliko izmišljeno, ovo ostvarenje bi, kaže Stavrov, gledaoce moglo privući kao način da saznaju kakav je u stvarnosti čovek koji je prilično interesantan kao umetnik i javna ličnost.

Preostala tri termina rezervisana su za ostvarenja dokumentarnog karaktera: „Požar na moru“ Đanfranka Rosija, koji prati odrastanje dečaka na Lampeduzi, „ostrvu migranata“ i pobednik je „Berlinala“ 2016; “Čujte i počujte” Vernera Hercoga, koji obrađuje temu “postanja” Interneta, kao i dokumentarac „Pod suncem“ režisera Vitalija Manskog, koji suočava gledaoce sa najmonolitnijim društvenim sistemom na svetu, režimom Kim Džong Una.

Iako je gostovanje „Slobodne zone“ u Dimitrovgradu već tradicija, činjenica je da ovaj događaj poslednjih godina ne privlači veliki broj posetilaca.

„Kada se pojavio u Dimitrovgradu, festival je bio neka vrsta osveženja. Ljudi su dolazili na filmove i delovalo je da se stvorilo neko jezgro publike“, komentariše Stavrov. „Ipak, jedan deo te publike su činili srednjoškolci koji su, naravno, otišli na studije, a ako su se kasnije i vratili, više nisu bili zainteresovani za ovakve filmove, tako da se za svaki skorašnji festival postavljalo pitanje da li će neko uopšte doći. Ono što je možda i najzanimljivije vezano za ovogodišnju „Slobodnu zonu“ jeste da se vidi da li će se neko jezgro publike ponovo stvoriti i da li će ljudi opet početi da dolaze.“

Projekcije počinju u 18:30h po sledećem rasporedu:

  1. maj: „Neruda“
  2. maj: „Požar na moru“
  3. maj: „Čujte i počujte“
  4. maj: „Beskrajna poezija“
  5. maj: „Pod suncem“

 D. Jelenkov

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар