Okrugli sto na temu „Pridruživanje EU i unapređenje manjinske politike i međuetničkih odnosa u Srbiji“ održan u Nišu

U niškom Medija centru danas je u organizaciji Foruma za etničke odnose i uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Republike Bugarske i Ambasade Republike Bugarske u Beogradu održan Okrugli sto na temu „Pridruživanje EU i unapređenje manjinske politike i međuetničkih odnosa u Srbiji“.

Događaj su otvorili Tanja Miščević, šef pregovaračkog tima za pridruživanje EU, Edvin Sugarev, generalni konzul Republike Bugarske u Nišu, Iva Kruleva, zamenica šefa misije i savetnica u Ambasadi Republike Bugarske u Srbiji i dr Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose. U uvodnom obraćanju Janjić je upoznao prisutne sa projektom „Manjinska politika u Srbiji – podsticanje integracija“, u okviru kojeg je organizovan Okrugli sto  i  sa sprovedenim empirijskim istraživanjima, odnosno obavljenim intervjuima sa predsednicima i predstavnicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji. Sugarev i Kruleva su, između ostalog, naglasili želju Bugarske kao članice EU da pomognu Srbiji na njenom evropskom putu, kao i u pitanjima manjinske politike. Iznoseći svoja iskusta iz dosadašnjih pregovora, Miščević je pitanje nacionalnih manjina u Srbiji okarakterisala kao jednu od najinteresantnijih, ali i dosta problematičnih tema u pregovorima Srbije sa EU.

Okrugli sto pokrenuo je diskusije na dve važne teme koje se tiču manjinske politike i međuetničkih odnosa u Srbiji. U okviru prvog panela izneta su i razmenjena iskustva iz pregovaranja po poglavlju 23 i izvršavanja Akcionog plana o zaštiti prava nacionalnih manjina. Uz moderatora Nenada Đurđevića iz Foruma za etničke odnose na ovu temu govorio je i Jovica Pavlović, saradnik Foruma za etničke odnose, koji je dao opšti pregled stanja i ukratko se osvrnuo na situaciju u oblasti službene upotrebe maternjeg jezika i pisma (izdavanje dokumenata na maternjem jeziku, vođenje sudskih postupaka i druga pitanja), demokratske participacije nacionalnih manjina, zastupljenosti pripadnika manjina u javnom sektoru i javnim preduzećima, statusa i funkcionisanja nacionalnih saveta, te odnosa države i nacionalnih manjina. Uvodničari ovog dela diskusije bili su i Darko Sarić Lukendić iz Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine i Predrag Balašević, predsednik Vlaške narodne stranke iz Bora, koji su izneli probleme i iskustva hrvatske, odnosno vlaške nacionalne manjine u zemlji.

Drugi panel bio je posvećen temi demokratske participacije i zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru i javnim preduzećima. O ovom problemu govorili su moderator Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, predsednik opštine Bujanovac Saip Kamberi, koji je upoznao prisutne sa situacijom u Bujanovcu, Preševu i Medveđi; dr Goran Bašić, direktor Instituta društvenih nauka, skrenuo je pažnju na značaj i potrebu delotvornog učešća manjina u javnom životu, a raspravi se kao uvodničar priključio i direktor Centra za regionalni razvoj Aleksanda Popov.  

Skup je zatvoren završnim izlaganjem dr Zorana Milivojevića, koji je istakao da je održani Okrugli sto pokazao da ovakvi forumi i te kako imaju smisla, ali da se stanje na terenu uglavnom ne menja. On je naglasio da manjine nisu samo deo društva već i političkog sistema, kao i da se pred Srbiju kao buduću članicu EU postavljaju važne obaveze sa više aspekata, te stoga treba biti dosta striktniji i jasniji u preporukama. Nenad Đurđević i Dušan Janjić u ulozi moderatora izneli su rezime i glavne zaključke oba provedena panela, a kako je rečeno, na osnovu provedene rasprave biće dopunjen nacrt analize Akcionog plana, koji je izradio Forum za etničke odnose. Dopunjena analiza biće javno publikovana i dostavljena svim relevantnim akterima za zaštitu nacionalnih manjina, unapređenje manjinske politike i procesa preuzimanja evropskih pravnih tekovina, kako u Srbiji tako i van nje.

D. Jelenkov

 Foto: Ž. Kostić/D. Jelenkov

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар