a
 

Razgovor: Nikola Jordanov, specijalista opšte medicine u dimitrovgradskom „Domu zdravlja“ o uticaju visokih temperatura na naše zdravlje i kako se zaštititi od njih

Usled tropskih vrućina, kojima smo izloženi danima, ekipa portala FAR obratila se doktoru Nikoli Jordanovu, specijalisti opšte medicine u dimitrovgradskom „Domu zdravlja“ i potražila odgovore kako visoke temperature utiču na naše zdravlje i savete kako se zaštititi od njih.

Kako ekstremno visoke temperature utiču na naše zdravlje?

Ekstremne vrućine izazivaju zdravstvene tegobe, naročito kod hroničnih bolesnika. Prva komplikacija koja može da se desi je dehidracija, odnosno prekomerni gubitak tečnosti iz organizma. Zatim prolazni toplotni udar, koji predstavlja odgovor organizma na vrućinu i prvenstveno se javlja kod neaklimatizovanih radnika. Nakon fizičkih opterećenja mogu nastati toplotni grčevi, koji dovode do smanjenja vode i soli u organizmu. Sledeća faza je toplotna iscrpljenost, koja je posledica dugotrajnog rada pri visokim temperaturama, uz neadekvatan unos tečnosti i soli u organizam. Na kraju, zbog pregrejanosti tela nastaje potpuni slom prirodnih mehanizama u organizmu koji regulišu telesnu temperaturu i to je takozvani toplotni udar ili sunčanica. Simptomi su povišena temperatura, suva, vruća i crvena koža, ubrzan rad srca, plitko disanje, glavobolja, vrtoglavica i gubitak svesti.

Kod kojih pacijenata su povećane intervencije zbog vrućina?

Povećane su intervencije kod hipertoničara, srčanih i asmatičnih bolesnika, ali ne u velikom obimu. Ono što prati vrele letnje dane je UV zračenje, koje svrstavamo u kategoriju ekstremno visokog rizika izlaganja suncu, pri čemu može doći do pojava opekotina, ali i do posledica po ceo organizam. Javlja se uglavnom kod ljudi koji rade na otvorenom, a simptomi su glavobolja, nesvestica, mučnina, povraćanje i poremećaj svesti. Takođe, pacijenti se često javljaju zbog alergijskih reakcija na ujede insekata. Naši sugrađani uglavnom poštuju savete lekara, tako da i pored ekstremnih vrućina broj pregleda u dimitrovgradskom Domu zdravlja nije drastično povećan.

Kako se zaštititi od visokih temperatura? Preporuke?

Izbagavati izlaganje suncu u najtoplijem delu dana, u periodu od 10 do 17 časova. U slučaju izlaska u pomenutom periodu treba pokriti glavu kapom, šeširom ili maramom, zaštititi oči tamnim naočarima, nositi laganu i udobnu odeću. U ovim tropskim danima savetuje se uzimanje dosta tečnosti, nošenje boce sa vodom, adekvatno odevanje, jutarnje i večernje šetnje. Osim vode, poželjno je uzimati minerale, natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, sokove, lubenice, dinje, sladoled. Treba izbegavati alkohol, kafu i gazirana pića, a povećati unos osvežavajućih namirnica, kao što su salate, voće, voćni sokovi. Nisu preporučljiva masna, pržena i začinjena jela, već treba konzumirati kuvano voće i povrće, supe, salate i ribu. Preporučuje se tuširanje i kupanje u mlakoj vodi. Takođe, noću treba otvarati prozore i provetravati prostorije, a u toku dana držati ih zatvorenim. Klima uređaje treba podesiti tako da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude viša od 7 stepeni. Pošto nas vrućine iscrpljuju preporučuje se dosta sna i popodnevni odmor. Izlaganje suncu u najtoplijem delu dana posebno treba da izbegavaju hronični bolesnici, dok stariji hronični bolesnici treba da budu umereni u obavljanju fizičkih poslova. Stariji od 65 godina, bolesni i deca posebno treba da se čuvaju visokih temperatura. Srčanim bolesnicima i osobama koje se preterano znoje nije preporučljivo da izlaze iz kuća, jer usled visokih temperatura dolazi do gubitka minerala i tečnosti u organizmu i mogu nastupiti aritmije. Hroničnim bolesnicima se savetuje redovno uzimanje terapije, dijabetičarima da kontrolišu i regulišu šećer u krvi, а bubrežnim bolesnicima da unose dovoljno tečnosti u organizam. U slučaju glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, grčenja u stomaku, širih zenica, ubrzanog rada srca treba se obratiti lekaru, jer su to znaci iscrpljnosti organizma, koji mogu da dovedu do toplotnog udara.

Preporuka: „Ne izlazite napolje bez preke potrebe, čuvajte se vrućine i poštujte savete lekara“.

A. Todorov

Foto: Aleksandar Todorov

Tekst je deo projekta „Građanski servis i manjinska zajednica“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2017. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар