Veliki praznik za Bosilegrad i Krajište: Održan četvrti međunarodni uspon na Crnook

U organizaciji Sportskog društva za planinarstvo „Mladost“ iz Bosilegrada, uz pokroviteljstvo opštine Bosilegrad i uz angažovanje Planinarskog društva „Donja Ljubata“, u subotu, 12. avgusta 2017. godine održan je četvrti međunarodni uspon na planinu Crnook (1.881 m) kraj Bosilegrada.

Učestvovalo je oko 300 planinara iz Srbije, Bugarske i Makedonije. Mnogi od njih su u Bosilegradu i okolini proveli ceo vikend, jer je po tradiciji, zahvaljujući podršci opštine Bosilegrad, za sve planinare koji žele da ostanu duže u ovom kraju povodom ove akcije obezbeđeno besplatno noćenje u domu učenika u Donjoj Ljubati. Za goste ove velike manifestacije domaćini su priredili i planinarsku proslavu u Donjoj Ljubati, i tako je napravljen izvanredan uvod u sam uspon.

U subotu ujutru u mestu Obe reke, na putu Bosilegrad-Kriva Feja, u ataru sela Donja Ljubata planinare je dočekao i akciju otvorio Vladimir Zaharijev, predsednik opštine Bosilegrad. Potom su planinari krenuli na nimalo lak, ali veoma zanimljiv uspon prema vrhu Crnook.

Meštani Bosilegradskog Krajišta upravo vrh Crnook smatraju „krovom Krajišta“, iako je vrh Besna kobila (1.922 m) za preko četrdeset metara viši od Crnooka. Takođe, preko vrha Besna kobila prolazi granica opština Bosilegad i Vranje. Međutim, Crnook se uzima za vrh koji simbolizuje Krajište umnogome i zbog toga što je znatno bliži Bosilegradu, i sva sela i mahale oko Crnooka pripadaju opštini Bosilegrad, dok su sva sela oko Besne kobile na području Vranja.

Pre stotinak godina je Jordan Zaharijev, član Bugarske akademije nauka i jedan od velikana Bosilegrada, u svom kapitalnom delu „Ćustendilsko Krajište“ detaljno i studiozno opisao geografiju i etnologiju Krajišta, te je planinsko područje južno i jugozapadno od Bosilegrada podelio na četiri posebne planine. Tako je na krajnjem jugu planina Bele vode, na kojoj izvire reka Pčinja. Potom, između Brankovske reke na jugu, reke Dragovištice na istoku, Ljubatske reke na severu i planine Valozi na zapadu, nalazi se Crnook planina sa istoimenim najvišim vrhom. Planina Dukat ili Dukatska planina, po akademiku Zaharijevu, prostire se zapadno od Crnoštičke reke, a istočno od Javorštice, između nje i Goleme reke. Najviši vrhovi Dukatske planine su Dukatska čuka sa 1.704 metra i Blizen sa 1.694 metra. Na kraju, planinu Crnook i planinu Dukat razdvaja Donjoljubatska planina sa vrhom Ljubatska čuka, visokim 1.532 m.

Trasa međunarodnog uspona na Crnook ne menja se od prve akcije, koja je održana 2014. godine. Tako planinari od Obe reke idu uzvodno Crnoštičkom rekom do sela Crnoštica. Uspon je ravnomeran, ali stalan. U ovom delu staza umnogome vodi kroz šumu, i to po sunčanom danu planinarima olakšava kretanje. Selo Crnoštica jedno je od najviših sela u Srbiji, gde se Petkovska mahala, Zanoška mahala ili Karadžinova mahala prostiru i do 1.300 metara nadmorske visine. U Crnoštici planinari zahvataju svežu planinsku vodu i zatim se nešto strmije penju do spomenika Kinstan, koji se već nalazi na 1.500 metara nadmorske visine. Najteži deo uspona je u delu od Kinstana do vrha Crnook. Izuzetno strmu deonicu planinari savladavaju za gotovo sat vremena. Dobra orijentacija za planinare je i velika antena na vrhu Crnook, jedino što se čini da „stalno izmiče“. Ipak, uz lagano kretanje i česte pauze radi smirivanja otkucaja srca, i Crnook je dostižan, a za nagradu planinari dobijaju fantastične prizore i panorame, gde se sa jedne tačke vide planinska prostranstva i vrhovi u Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji, i to daleko, daleko od Crnooka.

Jedna od specifičnosti uspona na Crnook je i ta što se ručak i kulturni program ne odvijaju po konačnom silasku sa planine, već u njenom srcu, na dobrih 1.600 metara nadmorske visine, na mestu Soborište, pokraj crkve Svetog Petra i Pavla. Program vodi lično Vladimir Zaharijev, a sve se na kraju pretvori u veliko opštenarodno veselje. Na Soborištu svi planinari bivaju posluženi ukusnim ručkom, pasuljem, banicama i zelnicima, a folklorni ansambli iz Bosilegrada priređuju izvanredan program, sa koreografijama istim kao i na brojnim festivalima na kojima učestvuju, samo što sada igraju malo ispod vrha Crnook.

Uspon na Crnook za meštane Bosilegrada mnogo je više od sportskog i planinarskog događaja. Uspon na Crnook je svojevrsni sabor, gde se susreću različiti ljudi, različiti jezici, dijalekti i različite kulture. Bosilegradsko Krajište živi i živeće zauvek, jer će se zauvek prenositi spoznaja o bogatoj istoriji i kulturnoj baštini, sa kolena na koleno. Nema porodice u Krajištu koja na neki način nije uključena u očuvanje tradicije kroz neki od oblika izražavanja: ples, pesma, stari zanati, spremanje tradicionalnih jela.

I delić svega toga prikazuje se i planinarima na Crnooku. Zato i ne čudi što je ova akcija jedna od najpopularnijih na Balkanskom poluostrvu, a svakako je najveselija. Ljudska dobrota, iskrenost, prijateljstvo i gostoprimstvo – sve ovo odigrava se tokom nezaboravnog, čudesnog vikenda na Crnooku.

Četvrti uspon na Crnook protekao je besprekorno, za šta su zaslužni vodiči uspona: Vladimir Milev iz Planinarskog društva „Donja Ljubata“, Nenad Aleksandrov, Simka Džonev i Slavko Jakimov iz Sportskog udruženja za planinarstvo „Mladost“ iz Bosilegrada.

U znak poštovanja prema Vladimiru Zaharijevu i planinarima iz Bosilegrada i Donje Ljubate, u akciji je učestvovao i najveći srpski planinar i planinarski vodič, Zoran Pavlović Paća iz Predejana, uprkos tome što je samo dan kasnije poveo svoju ekspediciju sa sedamnaestoro planinara put Alpa i Mon Blana, najvišeg vrha Francuske.

M. Dokman

Foto: Miroslav Dokman / Petar Ratković

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар