Predsednik opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov i ministar Zoran Đorđević razgovarali o problemima sa kojima se suočava lokalna samouprava

U okviru posete Dimitrovgradu, radi sastanka sa bugarskim ministrom za rad i socijalnu politiku Biserom Petkovim, Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije razgovarao je danas sa predsednikom opštine Dimitrovgrad Vladicom Dimitrovim.

„Razgovarali smo o problemima sa kojima se suočava lokalna samouprava. Postoji prostor za saradnju između resornog ministarstva i opštine Dimitrovgrad. Dimitrovgrad je započeo određene projekte, koje će Ministarstvo rada i socijalne politike podržati i nadam se da će to biti od velikog značaja za sam grad. Kroz realizaciju projekata želimo da promenimo položaj koji u suštini Dimitrovgrad danas ima, kako bi postao privlačniji za strane investitore, a samim tim i mladi će se zadržati ovde“, kaže u izjavi za medije, ministar Zoran Đorđević.

Na pitanje o školovanju dece migranata u Srbiji, ministar Đorđević kaže:

„Obišli smo i Centar za migrante ovde u Dimitrovgradu, kako bi videli u kakvim uslovima oni žive. S obzirom da migranti provode određeno vreme u Srbiji, mi kao država želimo da budemo odgovorni prema njima i da pružimo deci migrantima pravo na školovanje u našoj zemlji“, ističe Đorđević

Vladica Dimitrov, predsednik opštine Dimitrovgrad govori za medije o demografskoj slici opštine, saradnji sa Ministarstvom rada i socijalne politike, tranzitnom turizmu, projektima transgranične saradnje i obrazovanju na bugarskom jeziku.

„Osim nezaposlenosti, naš najveći problem je demografski loša slika Dimitrovgrada, koji je izgubio dve trećine stanovništva od posleratnih godina do danas. Sa ministrom Đorđevićem smo razgovarali o određenim projektima, koji se tiču i zapošljavanja. Naime, Radna zona Beleš je završena i tu očekujemo nova upošljavanja. Bilo je reči i o rekonstrukciji „Doma za stare“ i „Centra za socijalni rad“ gde će pomenuto ministarstvo imati veoma značajnu ulogu. Mi smo tranzitno područje koje dosta polaže na tranzinom turizmu i turizmu uopšte. Puno bugarskih građana posećuju našu opštinu.

Nama su izuzetno bitne pristupne saobraćajnice na Koridoru 10. Nadam se da će obe petlje, “Dimitrovgrad – Istok“ i “Dimitrovgrad – Zapad“ biti završene na proleće, tako da će Dimitrovgrad dobiti tranzitni karakter. U poslednjih desetak godina sarađujemo veoma uspešno na realizaciji transgraničnih projekata sa opštinama i gradovima iz Republike Bugarske, a trenutno radimo projekat rekonstrukcije „Centra za kulturu“ u Dimitrovgradu.

Što se tiče bugarske nacionalne manjine, ne postoje gorući problemi. Obrazovanje na bugarskom jeziku je prisutno u dimitrovgradskoj gimnaziji, dok u Osnovnoj školi nema obrazovanja na maternjem jeziku iz razloga što roditelji dece koja polaze u prvi razred ne žele da im se deca obrazuju na maternjem jeziku“, zaključio je Dimitrov.

 A. Todorov

Aleksandar Saško Todorov

Tekst je deo projekta „Građanski servis i manjinska zajednica“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2017. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар