Učenicima Gimnazije „Sv. Kirilo i Metodije“ u Dimitrovgradu predstavljen prvi deo projekta „Natura Balkanike“ na temu ekologije i održivog razvoja

U Gimnaziji „Sv. Kirilo i Metodije“ u Dimitrovgradu danas i sutra sprovodi se prvi deo projekta Udruženja „Natura Balkanika“, koji sufinansira Opština Dimitrovgrad, a koji ima za cilj da učenike, ali i građane, bliže upozna sa važnim ekološkim pitanjima. U okviru današnjih aktivnosti, koje će biti nastavljene i u toku sutrašnjeg dana, učenici su imali priliku da najpre pogledaju projekcije na različite teme iz oblasti ekologije, te da zatim kroz edukativne video-igre provere stečena znanja o datim problemima.

Prema rečima predsednika Udruženja „Natura Balkanika“ Slobodana Miloševića, projekat se bavi sinergijom između razvoja udruženja kakvo je „Natura Balkanika“ i doprinosa održivom razvoju lokalne zajednice, a osmišljen je tako da se sastoji od tri segmenta.

„Jedan segment je ekološko-proizvodna edukacija omladine i građanstva, drugi – praktičan trening za potencijalne prerađivače voća i povrća u malom obimu, i treći segment je izrada stručnog rada koji se bavi potencijalno ekonomski vrednim lokalnim proizvodima, lokalnim jelima i slično“, kaže Milošević.

Kako najavljuje predsednik Udruženja, u okviru prvog dela programa planirane su četiri multimedijalne manifestacije, koje se danas i sutra održavaju za đake u Gimnaziji, dok će u četvrtak i petak aktivnosti biti održane u Edukativno-obrazovnom centru u Sportskom centru „Park“ i namenjene građanima Dimitrovgrada. Ideja je da u ova dva dana edukativni video-materijal pogleda što veći broj đaka, kaže Milošević, ističući da je za učenike, kao buduće odrasle ljude koji će raditi i doprinositi svojoj zajednici, važno da se dobro upoznaju sa datom tematikom jer je tema ekologije i ekološkog razvoja nešto što će ih pratiti i biti povezano sa njihovim budućim poslom, bez obzira na sferu u kojoj budu radili.

Marina Holodkov, predstavnik Fondacije DANA, partnerskog udruženja „Natura Balkanike“ u segmentu koji se odnosi na edukaciju školske populacije, ističe da je osnovna tema koja se obrađuje u okviru projekta održivi razvoj, a edukacija na ovu temu zasnovana je na multimedijalnim projekcijama koje se simultano prikazuju na velikim projekcionim platnima, na četiri ili pet projekcionih mesta. Konkretne teme koje se ova dva dana obrađuju sa decom su, kaže ona, energija, voda i otpad, kao i pitanje kako sačuvati prirodne resurse u lokalnoj sredini promenom individualnog i kolektivnog ponašanja. Prema njenim rečima, održivi razvoj je vrsta životnog stila, te je neophodno da počnemo da menjamo svoje loše navike.

„Pre svega radimo sa decom i oni su ciljna grupa zbog toga što pokušavamo da preko njih dopremo i do roditelja, koji već imaju stečene navike“, kaže Holodkova.

„Učimo ih da samostalno razmišljaju o preteranom korišćenju vode, naročito pijaće, o zagađivanju otpadnim vodama, reciklaži, odnosno ponovnom iskorišćenju otpada koji sami pravimo… Prikazujemo im koliko predmeti koje koristimo u svakodnevnom životu – hrana, piće, aparati itd. koštaju našu planetu izraženo u kilovat-časovima i u litrima vode koji su potrebni za njihovu proizvodnju, pričamo o tome i obrazlažemo procese koji stoje iza nekih predmeta koje jednostavno kupujemo i bacamo. Sve ovo prikazujemo na jedan dopadljiv način, koji podrazumeva dosta slika, muzike i originalne animacije“, objašnjava.

Mnogi podaci, poput činjenica da je za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno 200, a za jednu kožnu jaknu čak 2.000 litara vode, neretko umeju da začude, kaže Holodkova. Takođe, iako postoji interesovanje za program projekta, ističe da je problem koji se može uočiti kod mladih uopšte nedovoljno poznavanje koncepta održivog razvoja i značenja pojmova i termina iz ove oblasti, te im dodatna edukacija svakako može biti od koristi.

Kompletna postavka je urađena u partnerstvu sa 12 zemalja EU i već je prošla kroz mnoge od njih, a bazirana je na direkcijama EU čije je usvajanje važno i za Srbiju, ističe Holodkova.

D. Jelenkov

Foto: Dijana Jelenkov

Tekst je deo projekta „Građanski servis i manjinska zajednica“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2017. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Написал/ла

Дияна Йеленков е родена през 1988 год. в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград, след което образованието си продължава във Философския факултет в Ниш (специалност сърбистика) и в Нови Сад (където завършва магистърска степен по Сръбска филология: сръбски език и лингвистика). След това се качва във влака и се завръща в Димитровград. Тъй като винаги е била от децата, които предпочитат да си четат книжка под дървото, отколкото да играе на криеница, още от малка се интересува от литературата и езика, особено от диалекта на родния си край. Лексиката на димитровградския говор е било заглавието на магистърската й теза – речник с повече от 2000 думи, които се използват в този местен говор. В свободно време се занимава с писане (главно на проза, а от време на време и на поезия), и с превод на литературни текстове от български на сръбски (а когато иска и обратно). Някога творбите си от детското творчество публикувала в сборника „Радовичев венец”, поетическия сборник „Разиграни сънища” и в детското списание „Другарче”. В по-скоро време някои от текстовете й се появяват в списанието „Недогледи”, което публикува Философският факултет в Ниш, както и в литературните списания „Траг” и „Майдан”. 2015-а и първата половина на 2016-а год. са плодородни за израстване на литераторската й суета – донесоха й втора награда от конкурса „Воислав Деспотов” в Нови Сад, трета от конкурса за сатирична приказка в рамките на „Нушичияда” в Иваница, както и място сред трите наградени приказки от конкурса „Черната овца” (blacksheep.rs); с писанията си заема място и в сборника „Черти и резета 6” (сборник с най-добрите творби от конкурса „Андра Гаврилович” в Свилайнац), както и в стихосбирката „Синджеличевите чегарски огньове 26” на литературното сдружение Гласът на корените от Ниш. Нейни кратки приказки се намират сред отбраните и в следващите два конкурса „Черната овца”. Съвместно с колегата си Ратко Ставров и госпожица Доротея Тодоров обявиха поетично-прозаичен сборник „Допир”. Не устоя и на изкушението да се пробва като журналист – от позицията преводач и автор сътрудничи с onlajn списанието EMG магазин, а от време на време публикува текстове и в портала blacksheep.rs.

Без коментар

Оставете коментар