a
 

Podsećanje na Aleka Konstantinova: Planinarsko-humanitarna akcija na Greben planini

U čast 122 godine od prve organizovane planinarske akcije na planini Greben, u kanjonu Jerme i na Vlaškoj planini, koju je predvodio Aleko Konstantinov, a odmah potom stvorio i čuveni putopis “Šta? Zar Švajcarska?”, Planinarsko društvo “Preslap” iz Niša organizovalo je uspon na planinu Greben, iz pravca sela Trnski Odorovci.

Aleko Konstantinov je oktobra meseca 1895. godine, sa železničke stanice u Željuši, na dvodnevnu akciju poveo preko stotinu planinara trasom preko sela Planinica, zatim na najviši stenoviti deo Greben planine, sve do kanjona reke Jerme i Poganovskog manastira, gde su konačili. Narednog dana, Aleko i njegovi planinari popeli su se i na Vlašku planinu, i tako zaokružili boravak u jednom izuzetnom prirodnom okruženju, kakvo se retko gde može videti.

Uzbuđen, srećan i zadivljen zbog svega što su videli i doživeli u ovom području, Aleko je jasno, snažno i nedvosmisleno u svom čuvenom putopisu napisao da je područje oko kanjona Jerme, sa Grebenom i Vlaškom planinom, lepše i od masiva Alpa i da posle prelaska preko stena, litica, uspona na vrhove i prelaska kanjona Jerme, hodanjem na liticama iznad ambisa, više ne treba pominjati daleka odredišta kao “obećano” područje za ljubitelje prirode i zdravog života, već da najpre treba obići balkanske zemlje, njih upoznati i shvatiti koliko su zapravo lepe… najlepše!

Danas, 122 godine posle prvih akcija Aleka Konstantinova i 120 godina posle njegovog preranog odlaska, njegova vizija živi u svemu onome što stvaraju planinari Srbije i Bugarske. U zajedničkim manifestacijama koje veličaju ljubav, prijateljstvo i dobrosusedske odnose, i koje su kao takve primer svima kako ljudi mogu lepo i složno živeti, razumeti se, a i mnogo toga stvoriti. Jer, podsetimo, sve naše zajedičke manifestacije veliki su adut lokalnih samouprava prilikom konkurisanja za sredstva državnih fondova i fondova Evropske unije.

Planinarska akcija na Grebenu, izvedena u nedelju, 8. oktobra 1895. godine, bila je po mnogo čemu neobična. Na poziv Planinarskog društva “Preslap” u Trnske Odorovce došli su i planinari iz Sofije, Paraćina, Zaječara, Negotina i Pirota. Prvi sneg u jesenje-zimskoj sezoni 2017/18. godine na Grebenu pao je dan pred dolazak planinara, i to poprilično. Na listopadnom drveću u nižim delovima Grebena još uvek dominira zelena boja lišća, koje tek počinje da dobija žutu nijansu, a sada, odjedanput – zelene grane prekrivene su snežnim pokrivačem! Stene u najvišem delu Grebena bile su ne samo pod snegom nego i zaleđene, i nekako se od samog početka znalo da planinari ovoga puta neće moći da osvoje “srpski Materhorn”, kako se drugačije naziva Greben planina, i njegov najviši vrh Beženište (1.338 m). “Nome nest omen” – “greben” u stvari znači “češalj”. Poređenje sa češljem najbolje opisuje oštre i nepristupačne vrhove ove planine, jedne od tek tri planine alpskog tipa u Srbiji. Ovaj prvi sneg, po svemu sudeći, otopiće se već za par dana, ali baš na dan uspona nije davao previse optimizma planinarima i vodičima.

Planinari su u okviru uspona na Greben izveli i jednu humanitarnu akciju. Još oktobra prošle godine, prilikom akcije na Grebenu, niškim planinarima, koje je predvodio Nenad Stevanović, zapalo je za oko siromaštvo porodice Georgiev iz Trnskih Odorovaca. Nenad Stevanović čvrsto je obećao da će prilikom sledećeg dolaska na Greben planinari pomoći Jelki i Draganu, i doneti im pune ruke i rančeve paketa humanitarne pomoći. Među svojim članstvom, Planinarsko društvo “Preslap” sprovelo je prikupljanje pomoći, pa je tako porodica Georgiev dobila pakete odeće, obuće, hrane, kao i nešto novca.

Ispraćeni toplim rečima zahvalnosti porodice Georgiev, planinari su po sve dubljem i dubljem snegu izašli na prevoj planine Greben, na 1.100 metara nadmorske visine. Od ovog mesta, po suvom vremenu, potrebno je oko sat i po do Beženišta, po uzbudljivoj i adrenalinskoj deonici koja vodi preko stena Grebena i čuvenog odeljka “nož”, gde je širina mesta gde planinari mogu proći manja od jednog metra, a sa obe strane Grebena su strahovito duboke provalije.

Ovoga puta, mokar sneg i od njega polomljena stabla znatno su usporavala napredovanje planinara. Dva vidikovca na koja je družina izašla bila su savršeni dar posle teškog probijanja kroz sneg. “Nož” su ispitali vodiči, i pokušali da ga savladaju. Opasnost je bila velika, rizik sveprisutan! Doneta je mudra, ispravna, planinarska odluka, onakva kakvu samo veliki vodiči mogu doneti, a veliki planinari prihvatiti – ne ide se dalje!

Do vrha se nije moglo, ali su zato svi bili zadovoljni onim što su videli u ovom kraju, jer većina učesnika je po prvi put došla u kanjon Jerme i na Greben, posetivšli prethodno manastire u Sukovu i Poganovu.

Planinari iz raznih gradova dan proveden zajedno iskoristili su i za planiranje budućih zajedničkih poduhvata. A što se tiče Greben planine, svi su saglasni sa Alekom Konstantinovim. Lepota stanuje ovde!

Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар