(Ne)stvarna lepota planinarstva: Veličanstven dan na Rtnju

Kako samo za nekoliko dana akcija jednog planinarskog društva, zamišljena kao sasvim “obična”, može postati najveća i ona na kojoj se ispisuju nove stranice istorije, videli smo na planini Rtanj, u nedelju, 22. oktobra 2017. godine.

Planinarsko društvo “Preslap” iz Niša prvobitno je trebalo da organizuje jesenji uspon na Rtanj za svoje članove i prijatelje, jednu od onih uobičajenih akcija koja bi okupila par desetina planinara, jednu od mnogih kakve se i inače izvode svakog vikenda.

Posle samo par dana od objavljivanja obaveštenja o odlasku na Rtanj, pokrenuta je lavina interesovanja za ovu akciju, oduševljenje planinara iz cele Srbije i susedne Bugarske i najava dolaska na čudesni Rtanj.

Poznat i kao “otac svih planina”, Rtanj svojim dominantim položajem i oblikom savršene piramide privlači planinare, putnike namernike, berače bilja. Rtanj je istinski bastion Srbije, čuvar Pomoravlja, Šumadije i južnih krajeva, koji se vidi sa svih strana Srbije, a i sa Stare planine i Podunavlja u Bugarskoj. Kada sa vrha Šiljak (1.565 m), sa najviše tačke ove jedinstvene piramide, pogledamo ka severu i povučemo zamišljenu pravu liniju u tom pravcu, prva viša tačka biće hiljadu kilometara severnije, u masivu Visokih Tatri, na granici Poljske i Slovačke. Severno od Rtnja su plodno Pomoravlje, zlatna Šumadija, Beograd, Srem, Banat, Bačka, velike reke Sava, Dunav i Tisa, čitava Mađarska i čitava Slovačka. Kada košava iz Podunavlja i sa Karpata prodre moravskom dolinom u Srbiju, rtanjska piramida će je konačno zaustaviti.

Tamo gde se na severu nalazi prvi viši vrh od Rtnja, u Tatrama – tamo počinje masiv Karpata, jedan od najviših, najdužih i najprostranijih u Evropi. Karpati će se završiti upravo na Rtnju, na piramidi i oko nje, na stenama sela Vrdmža.

U akciji Planinarskog društva “Preslap” učestvovalo je preko 400 planinara, od kojih najviše, preko 200, iz Niša. Na Rtanj su došli planinari iz Beograda, Kragujevca, Zaječara, Sokobanje, Aleksinca, Jagodine, Paraćina, Ćuprije, Leskovca, Prokuplja, Vranja, Bojnika, Lebana, Predejana, Boljevca, Knjaževca, Bosilegrada, Vidina u Bugarskoj, Novog Sada, Bora, Negotina, Kruševca.

Posebno valja istaći da planinarima iz Bosilegrada nije bilo teško da na ovaj, za njih daleki put, krenu u 3 sata izjutra, kako bi na vreme pristigli na druženje sa svojim prijateljima.
U selu Rtanj, na putu Sokobanja-Boljevac, nije imala gde igla da padne, toliko su planinari preplavili ovo mirno mesto podno moćne piramide.

Očigledno, zlatna jesen ili “miholjsko leto”, poverenje i ugled koji uživa Planinarsko društvo “Preslap”, i magija Rtnja, bili su prava pozivnica za planinare da se prepuste celodnevnim zadovoljstvima na Rtnju, uzbudljivom usponu, pogledu “na sav svet oko nas” i iskrenom druženju.

I svi oni pojedinci koji poslednjih godina predstavljaju vodeću snagu planinarstva juga Srbije, a i znatno šireg područja, bili su među vodičima akcije na Rtnju ili među učesnicima.

Mogao je Zoran Pavlović Paća, najveći sportista juga Srbije i najbolji planinar i planinarski vodič u Srbiji, ovaj dan provesti na ko zna kojoj drugoj planinarskoj akciji, u Srbiji ili inostranstvu, ili jednostavno odmarati opijen ogromnim uspesima koje su on i njegova “družina snova” postizali svih ovih godina. Ali, Zoran Pavlović Paća je neko ko je i veliki čovek, koji poštuje prave prijatelje i one koji se redovno uvrštavaju u njegove “družine snova” na akcijama i ekspedicijama širom Evrope i sveta. Zato je Zoran Pavlović Paća došao na Rtanj, da podrži Planinarsko društvo “Preslap” i sve planinare koji su odlučili da pohode Rtanj i da svi zajedno dožive nešto što će pamtiti celog života.

Uz Paću, na Rtanj se penjalo još nekoliko planinara, nosilaca zvanja “vrhunski sportista Srbije”, članova svetskog kluba “7 summits” i učesnika brojnih pohoda po Alpima. Pre svega, tu je bio čovek koji je sinonim za borbu, onaj koji je ostvario najveću pobedu – Živorad Žika Branković iz Zaječara, sa 65 godina najstariji osvajač Elbrusa iz Srbije, i čovek koji se pre par godina izborio sa opakom bolešću! Na Rtanj su došli i Zoran Ristić, prvi alpinista u istoriji Lebana, zatim proslavljeni vranjski alpinisti Dragana Ristić Mladenović i Jasminka Nikolov, mlade a i te kako prekaljene snage iz Sokobanje – Marija Krstić i Emilija Veljković, i Miroslav Dokman.

Planinari su se ka vrhu Rtnja penjali sa dve strane. Na uspon južnom stranom, koja je znatno lakša, krenulo je 250 planinara, pod vođstvom Miroslava Dokmana, Miloša Stamenkovića i Petra Ratkovića. Njih 150 prihvatilo je izazov jedne od najtežih staza i pravaca u Srbiji, i pod vođstvom Nenada Stevanovića, mlade Marije Krstić i Slobodana Vaskovića, uputilo se ka Šiljku čuvenom severnom stranom Rtnja.

Za vodički tim Planinarskog društva “Preslap” veću brigu pre akcije zadavalo je vođstvo južnom stranom. Znalo se, kao i na svakom rtanjskom pohodu, da se za severnu stranu ove planine opredele najspremniji planinari, i da je ta grupa poprilično ujednačena. Mnogo veća raznolikost je uvek na južnoj strani, gde osim onih najspremnijih i najiskusnijih, na stazu izlaze i planinari početnici, omladina, planinari sa slabijom fizičkom spremom, i oni najstariji.

Pokazalo se, pak, da razloga za brigu nije bilo. Planinari i sa severne i sa južne strane Rtnja prosto su plesali po strmim stazama i po serpentinama na rtanjskoj piramidi. Na vrh Šiljak izašli su skoro svi učesnici, a među njima bili su i poletarci: petogodišnja Višnja iz Jagodine, šestogodišnji Tadija iz Smederevske Palanke i devetogodišnja Sofija iz Zaječara.

Možda je najveću snagu planinarima na južnoj strani Rtnja dao taj jedinstveni prizor, i pogled na savršenu piramidu, po izlasku iz šume. Jer, od tog trenutka, ništa više ne može zaokupiti pažnju planinara, osim ogromne piramide koju je priroda iscrtala lepše od bilo kog profesora geometrije. Piramida zaklanja sve oko nje, sve i nadvisuje, i zabada se u nebeski svod! A samo par stotina metara dalje, planinari će zakoračiti po piramidi! Po serpentinama će se penjati, postepeno, od podnožja do vrha piramide, ka vrhu Šiljak, koji je tako upečatljiv i uočljiv, i od koga počinje ogromno panonsko prostranstvo, sa najvećim evropskim rekama i gradovima, na najvažnijim evropskim drumovima.

Planinarsko društvo “Preslap” je planinarima priredilo još jedno lepo iznenađenje. Na silasku sa vrha, upravo na platou sa koga se najlepše vidi rtanjska piramida, članica društva, dr Ljubinka Stojković, specijalista fitoterapije, zajedno sa biljoberom Novicom Vidojkovićem održala je izvanredno i efektno predavanje o lekovitom bilju koje raste na području južne Srbije. I Rtanj je jedna od planina koja predstavlja pravu “apoteku u prirodi”.

Planinari su još jednom pokazali koliko mogu biti onaj deo društva koji pokreće sve ostale. Planinari su oni koji prednjače, oni koji svoje vizije, nekada lakše, nekada teže, pretoče u stvarnost.

Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman / Miloš Stamenković / Petar Ratković / Milena Mickoski

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар