Planinarski savez Srbije podržao planinare iz Preševa: Ostrovica – „Južnjački Rtanj“

U subotu, 28. oktobra u organizaciji Planinarskog kluba „Ostrovica“ iz Preševa i uz podršku Planinarskog saveza Srbije, održana je Republička planinarska akcija – uspon na vrh Ostrovica (1164 m). Učestvovalo je više stotina planinara iz svih krajeva Srbije, kao i planinari iz Makedonije, Albanije i Crne Gore.

Ova akcija održana je po deseti jubilarni put, a ove godine po prvi put je dobila najveću moguću podršku Planinarskog saveza Srbije. Po svemu što su planinari doživeli u izuzetno lepom i pitomom prirodnom ambijentu u okolini Preševa, poverenje saveza u potpunosti je opravdano. Planinari iz Preševa, prilično su aktivni u odlascima na brojne planinarske pohode širom Srbije i u zemljama Balkanskog poluostrva i izvanredno predstavljaju svoju malu varoš, gde god sa se pojave.

Još više su prepoznatljivi po organizaciji akcije na Ostrovici, koju iz godine u godinu sve više i više planinara pohodi. Predusretljivi domaćini, za ovih desetak godina, da uspon uvek bude aktuelan i zanimljiv, nekoliko puta su menjali stazu uspona, i tako su planinari Ostrovicu pohodili i iz same varoši Preševa, najpre južnim obodom, potom severnim, a u zadnjih par godina uspon počinje u selu Cerevajka, kod planinarskog doma „Ostrovica“.

Upravo je izgradnja planinarskog doma možda i najveći poduhvat preševskih planinara. Godinama, strpljivo i marljivo, što iz sopstvenih sredstava, što u partnerstvu sa institucijama i drugim organizacijama, članovi Planinarskog kluba „Ostrovica“ ispunili su svoju davnašnju želju da u podnožju Ostrovice, blizu puta Preševo – Gnjilane, izgrade objekat koji ispunjava sve standarde planinarskog doma.

Planina Ostrovica često se naziva i „južnjački Rtanj“, zbog njenog prepoznatljivog i dominantnog oblika piramide. Smeštena je par kilometara zapadno od Preševa, i razdvaja Kosovsko Pomoravlje od Preševske doline. Planina Ostrovica je i severni nastavak planine Skopska Crna Gora. Piramidalni vrh Ostrovice može se uočiti sa velike udaljenosti, još iz okoline Vranja ili Kumanova. Za razliku od „pravog Rtnja“, piramida Ostrovice je prekrivena stoletnom listopadnom šumom. Uspon na Ostrovicu zaista nije težak, jer prohodne, široke i dobro obeležene staze ka Ostrovici vode od raznih polaznih tačaka. Nešto strmiji je samo završni uspon, uz piramidu, ali na ovom tradicionalnom planinarskom pohodu redovno skoro svi učesnici izlaze na vrh. Sa samog vrha se može uživati u izuzetnom pogledu prema Šar planini, Skopskoj Crnoj Gori, Osogovskim planinama, Besnoj kobili, Prokletiijama.

Od planinarskog doma „Ostrovica“ do vrha Ostrovice i nazad, ukupna dužina staze je 22 km. Pre završnog uspona, za planinare se redovno organizuje okrepljenje čajem, u vojnom objektu koji se nalazi u blizini široke staze koja vodi do podnožja ostrovičke piramide. Najmlađi učesnik koji je savladao ovu stazu bio je 10-godišnji Dorart Hiseni iz sela Miratovac kraj Preševa. Jedno od obeležja ove manifestacije je masovno učešće učenika i omladine iz Preševa.

Najiskusnija učesnica pohoda bila je 98-godišnja Jelena Minardi iz Niša, koja se, razumljivo, ipak nije penjala na vrh, ali je sa sinom Slobodanom, kao što uvek čini na masovnim akcijama na jugu Srbije, prepešačila par kilometara u okolini planinarskog doma.

Veliku čast učesnicima ukazao je i čuveni Zoran Pavlović Paća, koji kada ne pohodi najviše svetske planine, rado uživa u druženju sa planinarima na jugu Srbije. Istinska sportska zvezda, Paća je plenio pažnju na svakom koraku i u svakom trenutku akcije na Ostrovici.

Koliko je domaćinima bilo stalo da što više planinara dođe do vrha Ostrovice, videlo se i po angažovanju traktora, koji su do podnožja vrha prevozili planinare koji ovog dana nisu „imali svoj dan“ i manjkalo im je snage da stazu prepešače u celosti.

Po povratku u planinarski dom, gostoprimljijvi i ljubazni domaćini priredili su pravo opštenarodno veselje, uz predstavljanje svojih običaja i tradicije, narodne nošnje… Istinske zvezde na proslavi, koji su sve prisutne oduševili svojim pevačkim i plesačkim veštinama, kao u transu, bili su Dušica Stamenković iz Leskovca i Slobodan Minardi iz Niša.

Ovo je akcija gde se u trenutku izbrišu jezičke barijere, jer dovoljno je videti nasmejane, razigrane i raspevane planinare, i shvatiti da je svako dobrodošao. Uspon na Ostrovicu bio je i odlična prilika da planinari iz Srbije i Albanije razgovaraju o saradnji, o zajedničkim akcijama, da jedni drugima predstave zanimljiva odredišta.

Planinari, odakle god da su došli, odaju veliko priznanje i zahvalnost domaćinima iz Planinarskog društva „Ostrovica“ na svemu lepom što su doživeli u ovom kraju koji još više treba promovisati. Na čelu ekipe domaćina je neumorni Bajram Sadriu, omiljen među planinarima iz cele Srbije i Balkana. Bajram je pionir ovog sporta u preševskom kraju, i skoro redovan učesnik svih manifestacija ovakve vrste u Srbiji i okolnim zemljama. Planinari su oduševljeni i angažovanjem Kujtima Sadriua, Ilira Sadriua i Sadata Ismailija.

M. Dokman

Foto: M. Dokman/J. Petrović/P. Ratković

 

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар