Ponosito Asenovo kale i tajanstveni Sip: Vremeplov na planini Ruj

Ruj je planina na kojoj se oduvek pisala istorija, a i danas ispisujemo nove stranice. Ruj je planina koja pruža neverovatne mogućnosti za planinarenje. Međunarodni uspon na Ruj pokrenuo je sve ostale manifestacije na jugu Srbije, koje su zamajac nove nade, nade koja otvara put napretku, boljoj budućnosti i dobrosusedstvu.

Ruj je najveći! Ruj je vremeplov!

Rudnik kamenog uglja “Jerma” u selu Rakita, gde se vadio ugalj drugi po kvalitetu u Evropi, električna energija i bioskop u Rakiti onda kada ih nije bilo ni u Pirotu, “Rudareva sreća”, prvi igrani film u istoriji jugoslovenske kinematografije, snimljen u Rakiti i okolini 1929. godine, pruga uskog koloseka Pirot-Sukovo-Rakita sa čuvenom lokomotivom “baba Milkom”… Nekada… Od 1922. do 1962. godine…

…A sada, od 2010. godine naovamo – planinari su ti koji pokreću sveukupan razvitak, planinari koji su stvorili najveću planinarsko-kulturnu manifestaciju na Balkanskom poluostrvu – međunarodni uspon na Ruj, sa svim koristima koje je održavanje ovog praznika donelo susednim opštinama Babušnici i Trnu, Srbiji i Bugarskoj… Prijateljstvo bratskih naroda! Novu priliku, koju pametni ljudi znaju da iskoriste!

Sav naš Ruj! Planina na koju uvek kada zakoračimo prolazimo kroz vremeplov.

Tako je bilo i na akciji 16. decembra 2017. godine, koju je iniciralo Planinarsko društvo “Preslap” iz Niša, a koju su podržali i članovi Planinarskog kluba “Ruj 1706” iz Babušnice, Planinarskog kluba „Predejane“, Planinarskog kluba „Čemernik“ iz Vlasotinca i prijatelji iz Zaječara.

Nema više pruge uskog koloseka u kanjonu Jerme… ali ovaj kanjon je najlepši kutak Srbije, o njemu je i veliki Aleko Konstantinov pisao, o stenama Greben planine i Vlaške planine kojima malo nedostaje da se dodirnu. Nijedan alpski krajolik, govorio je veliki Aleko, ne može po lepoti parirati kanjonu Jerme…

Trasom nekadašnje pruge uskog koloseka sada vodi izuzetna planinarska staza. Sada planinari prelaze preko kamenog mosta i prolaze kroz dva tunela u kanjonu Zvonačke reke, najužem u Srbiji, gde tek koji pedalj razdvaja stene Stolske planine i stene Ruja.

Ruj je nešto izuzetno, neponovljivo, planina koja se samo jedanput može doživeti na isti način, samo u trenutku njenog prelaska. Sve posle je uspomena, ali najlepša moguća. Planina na kojoj će se samo premijerno izvesti predstava planinarske radosti, na kojoj nema ni prvih repriza predstava, ni redovnog izvođenja. Samo se premijere igraju na Ruju…

To je naš Ruj.

Ponosito Asenovo kale, koje dominira nad celokupnim područjem, vrh koji je svima znan. Visok samo 1.032 metara, ali oštar i na takvom mestu, da je i jedan od najvećih vladara u istoriji Balkanskog poluostrva – Ivan Asen Drugi, naložio da se baš na njemu početkom 13. veka izgradi utvrđenje sa koga će se kontrolisati mnogo šire područje. Sada je od utvrđenja ostao tek mali deo zida…

A dalje na istoku, tajanstveni Sip, ma koliko da ga otkrivamo svakim novim dolaskom na njega – uvek ćemo se pitati: “Zar je ovo vrh?” Zato što će uvek biti skriven, nikada istim putem do njega ne možemo doći.

Sip (1.240 m) nalazi se na granici Srbije i Bugarske. Sa bugarske strane, Sip zaista i izgleda kao planinski vrh, može se uočiti i iz Trna i iz sela Lomnica, i potrebno je preći popriličan, izražen uspon, da se do njega dođe. Sa srpske strane, Sip je zaravan usred gustih stoletnih šuma Ruja, u ataru sela Jasenov Del. Da nije graničnog kamena, niko ne bi ni pomislio da ovde mora zastati i osvrnuti se unaokolo. I tek tada se zapravo uočava da ono što sa bugarske strane izgleda kao oštar uspon, sa srpske strane, prema susednoj zemlji, počinje nagli silazak u dolinu. Vrh koji nije nalik vrhu, i vrh do koga planinari zaista retko odlaze, Sip ostaje tajanstven.

Ovaj vremeplov na Ruju, koji počinje u Zvonačkoj Banji, i na istom mestu završava, prelazi se stazom dužine od 16 kilometara, jako dobro uređenom i obeleženom od strane Planinarskog kluba „Ruj 1706“ iz Babušnica, uz podršku Turističke organizacije opštine Babušnica.

Možemo samo zamisliti koliko bi danas ovo područje bilo razvijeno da rudnik „Jerma“ u Rakiti nije naprasno zatvoren komunističkim dekretom 1962. godine. Ili da je ostala pruga uskog koloseka, pa i kad ne radi rudnik, da sama pruga bude turistička atrakcija?

Praznik je ovo bio i zbog velikana koji su svojim delovanjem odavno promenili svet, svest i shvatanja. Zato je Planinarsko društvo „Preslap“ iz Niša i na ovoj akciji i te kako imalo kome dodeliti nove povelje počasnog člana.

Čovek koji je pobedio opaku bolest, i silovito, nezaustavljivo, poput nabujalog planinskog potoka, ili poput ljubavi i dobrote koje se suprotstavaljaju mržnji i zlu – osvojio Elbrus, najviši vrh Evrope i Rusije, i pokazao da je život iznad svega, da je život jedan i da ga treba proživeti dostojanstveno – Živorad Žka Branković iz Zaječara. Žika je prvi planinar severno od Nišave a istočno od Morave koji se popeo na Elbrus, a sa 65 godina života i jedan od najiskusnijih u svetskoj istoriji uspona na ovaj vrh!

Savremeni Aleko Konstantinov – onaj koji je pokrenuo sve ono najlepše što se dešava na jugu Srbije – proslavljeni pisac i filozof iz Babušnice, Saša Aranđelović, nosiće povelju Planinarskog društva „Preslap“. U stvari, Planinarsko društvo „Preslap“ ponosno će objaviti da je ovakav vrhunski intelektualac njegov član!

Najzad, najbolji turistički poslenik u Srbiji, koji je Babušnicu ucrtao na kartu sveta, i koji je svoju karijeru mogao uspešno ostvariti bilo gde u Srbiji ili u svetu, a on je ostao veran svojoj rodnoj Babušnici – mr Milan Stamenković.

Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman / Petar Ratković

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар