Od 388 učenika koji se obrazuju na nekom od jezika nacionalnih manjina u Srbiji (rumunski, albanski, slovački, mađarski, hrvatski, bugarski, i rusinski) 300, odnosno 77% učenika je zadovoljno, 21% učenika delimično zadovoljno, a oko 2% nije zadovoljno obrazovanjem na jezicima manjina, pokazalo je istraživanje Komšijskih novosti.
Više od trećine učenika, roditelja i nastavnika kao glavne prednosti obrazovanja na jezicima manjina vide lakše zapošljavanje zbog poznavanja više jezika i više mogućnosti za dalje školovanje, dok isto toliko učenika i roditelja, kao i polovina nastavnika smatra da najveći problem u obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina predstavljaju udžbenici neodgovarajućeg kvaliteta ili neprevedeni udžbenici.
Sajt Komšijske novosti (www.komsijskenovosti.rs) u okviru projekta „Kako ocenjujem svoju školu – nastavnici i đaci govore o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina“, istraživao je u školama u kojima se izvodi nastava na jezicima nacionalnih manjina ili se izučava predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture, šta učenici, nastavnici i roditelji misle o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina.
U septembru, oktobru i novembru ove godine, učenici, roditelji i nastavnici pet osnovnih i šest srednjih škola, u kojima se odvija nastava na jezicima nacionalnih manjina, odgovarali su na upitnike Komšijskih novosti. Ukupno je anketirano 1078 osoba, od čega je 562 učenika.
Istraživanje je pokazalo i da više od trećine roditelja smatra da je jedna od važnih prednosti obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina upoznavanje običaja, kulture i vrednosti i održavanje veza sa svojim sunarodnicima.
Razumevanje različitih kultura i ljudi kao prednost vidi oko polovina ispitanih nastavnika. Nastavnici kao prednost još izdvajaju i lakši život i rad u drugoj zemlji.
Osim udžbenika neodgovarajućeg kvaliteta ili neprevedenih udžbenika, nastavnici (više od 30%) su kao problem izdvojili i ograničen broj škola na kojima se nastava izvodi na nekom od jezika manjina, nedovoljan broj nastavnika koji mogu da predaju na jezicima manjina.
Oko 30% ispitanih učenika pripadnika nacionalnih manjina sluša nastavu na srpskom jeziku. Od onih učenika koji će, kako su naveli, nastaviti školovanje, 79% planira da ga nastavi na srpskom jeziku.
Nastavu na jezicima nacionalnih manjina sluša 70% anketiranih učenika. Od učenika koji nastavljaju dalje školovanje, skoro 80% je reklo da će i ubuduće pohađati nastavu na jezicima manjina.
Polovina ispitanih učenika zainteresovana je da uči jezik neke druge manjine. Od 262, odnosno 46,6% učenika, koji su odgovarali na pitanje da li bi dali preporuku drugim učenicima da uče jezik neke manjine, to bi uradilo 75% učenika.
Oko 70% roditelja preporučilo bi prijateljima da decu obrazuju na jeziku manjina, kao i 83% nastavnika.
Stavovi učenika, roditelja i nastavnika o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina u velikoj meri se poklapaju. Sve tri grupe ispitanika smatraju da obrazovanje na jezicima manjina pruža značajne prednosti, pa bi na osnovu tih prednosti i preporučili drugim učenicima da uče jezik neke nacionalne manjine.
Po njihovom mišljenju, da bi kvalitet obrazovanja (kojim je skoro 80% učenika zadovoljno, a 20% delimično) bio još bolji potrebno je da se obezbede odgovarajući udžbenici, posebno u srednjoškolskom obrazovanju.
Cilj istraživanja Komšijskih novosti bio je da se utvrdi postoje li problemi u izvođenju nastave i kako ih rešiti, da li je po njihovom mišljenju obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina odgovarajuće, kao i koje prednosti ovakvo obrazovanje pruža.
Podršku za realizaciju ovog projekta dalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Izvor: komsijskenovosti.rs
Foto: pixabay.com