a
 

Još jedan uspeh Planinarskog društva “Preslap” i prijatelja: Međunarodni uspon na Stolsku planinu

Odavno znamo da okolina Babušnice pruža izvanredne mogućnosti za razvoj planinarskog sporta, aktivan odmor i turizam. I najveća planinarska manifestacija na Balkanu – međunarodni uspon na Ruj, održava se upravo u ovom kutku netaknute prirode i ljudi velikog srca, pravih južnjačkih domaćina.

Planinarsko društvo “Preslap” iz Niša, stožer okupljanja planinara juga Srbije, Bugarske i Makedonije, uz veliku podršku prijatelja iz Planinarskog kluba “Ruj 1706” iz Babušnice, uspešno je 28. januara 2018. godne organizovalo međunarodni uspon na Stolsku planinu. Učestvovalo je preko osamdeset planinara iz Srbije, Bugarske i Španije, članova Planinarskog društva “Preslap”, Planinarskog kluba “Ruj 1706”, Planinarskog kluba “PTT” iz Beograda, Planinarskog društva “Strešer” iz Surdulice, Planinarske sekcije Poljoprivredne škole “Josif Pančić” iz Surdulice i Planinarskog društva “Planinski orli” iz Sofije (Dragalevci).

Stolska planina prostire se na istočnom obodu Lužničke kotline, od Šljivovičke planine do planine Ruj, od sela Gornji Striževac do Zvonačke Banje. Stolska planina je još jedan primer vizije razvoja Babušnice od strane mr Milana Stamenkovića, direktora Turističke organizacije opštine Babušnica. Najpoznatiji vrh Stolske planine, jedan od prepoznatljivih znakova Babušnice, jeste dominantni Golemi Stol (1239 m), koji svojim oblikom znatno odudara od okoline. On se nalazi u središnjem delu Stolske planine i prema njemu je sredstvima Turističke organizacije opštine Babušnica najpre uređena planinarska staza.

Najviši vrh Stolske planine je Rnjos (1274 m), u istočnom delu ove planine, i do njega je uređena staza od sela Studena. Da bi ceo masiv Stolske planine bio pokriven uređenim stazama, pobrinuli su se zajedno Turistička organizacija opštine Babušnica i Planinarski klub “Ruj 1706” i 2014. godine uredili stazu kružnog oblika, na kojoj je kao na potkovici poređano pet vrhova Stolske planine: Strvna 1066 m, Leskova glava 1040 m, Sinjoglavska čuka 1126 m, Mali Stol 954 m i Korbes 960 m. Početak i završetak ove staze je u selu Vava, a staza je dugačka 17 km. Zanimljivo je da su prvi i poslednji vrh na ovoj potkovici – Strvna i Korbes, udaljeni jedva stotinak metara jedan od drugoga, a između njih se usekla mala klisura, što još više poboljšava atraktivnost ove staze.

Planinari su na akciji Planinarskog društva “Preslap” i prijatelja ipak uspeli da se popnu “samo” na tri vrha Stolske planine, a “žrtvovali” su Strvnu i Mali Stol. Razlog za ovu promenu plana bila je u stvari velika solidarnost koju su planinari iz Srbije iskazali prema svojim prijateljima iz susedne Bugarske. O čemu se, zapravo, radi? Planinari iz Sofije, vođeni silnom željom da ih što više dođe u goste prijateljima iz Srbije, potpuno su “prevideli” uputstva organizatora da do sela Vava ne mogu izaći veliki autobusi, i na akciju su doputovali jednim velikim autobusom. Planinari iz Srbije su zato razvozili svojim minibusevima sofijske planinare, i tako se na stazu iznad sela Vava planinarska kolona uputila sa dobranim kašnjenjem od sat i po u odnosu na predviđeno. Prekogranična saradnja na delu!

Ništa to nije omelo izvođenje akcije. Iskusni vodiči Saša Aranđelović, Miroslav Dokman, Nenad Stevanović i Vladica Janačković doneli su odluku da se izbegne najduža i najzahtevnija deonica od sela Vava do prvog vrha Strvna, te da se planinari ne penju na vrh Mali Stol, već da posle Leskove glave i Sinjoglavske čuke prečicom izađu na Korbes i prečicom se spuste u klisuru ka selu Vava.

Vremenski uslovi bili su nešto što se samo poželeti može. Topao zimski dan, sa mnogo sunca i vedrine, snegom prekrivena Stolska planina. Akcija se odvijala bez ikakvih problema. Inspiracija za fotografe i pesnike nailazila je na svakom koraku. Prema zapadu, kao na dlanu videli su se Lužnička kotlina, Suva planina, Talambas planina. Prema severu – Šljivovička planina. Na istoku je dominirala svojom belinom i visinom Stara planina, sa vrhom Midžor, a ispod nje – Pirotska kotlina sa gradom Pirot. Dalje na jugu, kao svojevrsna kompozicija, poređali su se vrhovi Stolske planine Mali Stol, Golemi Stol i Rnjos, a iza njih veličanstvena Ruj planina.

Većina učesnika po prvi put je pohodila ovu stazu. O njihovom oduševljenju ne treba trošiti reči. To je najbolja pozivnica za ponovni dolazak na čudesne planine koje oivičavaju Lužničku kotlinu.

Miroslav Dokman

Foto: Miroslav Dokman / Anita Živković / Miloš Stamenković / prof. dr Miroslav Lazić

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар