Druženje planinara iz Niša i Sofije: Sedam vrhova planine Vitoše i izvor reke Strume

„Paćin program“ priprema za ekspedicije (Zoran Pavlović Paća, najbolji sportista juga Srbije i najuspešnji planinarski vodič u Srbiji) naglasak stavlja na to da planinari ne moraju ići na teške akcije, ali moraju redovno odlaziti u planinu, najmanje jednom nedeljno. Kako se približava odlazak na ekspediciju, tako bi planinari trebalo da odlaze i na vrhove više od 2000 m i što duže vremena provode u tim područjima, ceo dan, ili čak i da spavaju u planinarskim domovima.

Po „Paćinom programu“ rukovode se i članovi Planinarskog društva „Preslap“ iz Niša, te je tako 28. aprila 2018. godine organizovan susret planinara iz „Preslapa“ sa prijateljima iz Sofije, na planini Vitoši iznad glavnog grada Bugarske.

Iz Niša, u akciji su učestvovali Miroslav Rajković „Regan“, Dejan Radojlović, Nenad Stojanović i Miroslav Dokman. Stojanović i Dokman ove godine učestvovaće na ekspedicijama Zorana Pavlovića Paće, i to Nenad čak na dve, na Elbrusu i na Fudžiju, a Miroslav odlazi na Mon Blan. Još jedan član „Preslapa“, Slobodan Vasković, odlazi na Elbrus, a on je ovog vikenda za odredište za pripreme izabrao Šar planinu.

Iz Sofije, na Vitošu su pošli Cvetan Cekov, Silvija Arsova, Sergej Sevdanov, Ivan Cenov, Vihar Zlatanov i Cvetana Popova.

Po planu, uspon je počeo kod hiže Aleko, na 1840 metara nadmorske visine. Vreme je bilo prijatno, na severnoj strani Vitoše još je bilo zaostalog snega, na južnoj se otopio. Svi planinari popeli su se na vrhove Malk Rezen (2182 m),  Goljam Rezen (2277 m) i Černi vrh (2290 m), prvenac Vitoše. Na Černom vrhu, kod spomenika Aleka Konstantinova, odata je počast ovom velikanu, koji je u istoriji zabeležen i kao pokretač organizovanog planinarstva na Balkanskom poluostrvu.

Od Černog vrha dalje su grebenom Vitoše nastavili samo dvojica članova Paćine „družine snova“, Nenad Stojanović i Miroslav Dokman. Osunčanom južnom stranom Vitoše, bez ikakvih napora, Nenad i Miroslav popeli su se na vrhove Skoparnik (2227 m), Karačair (2208 m), Kupena (2196 m) i Jarlovski Kupen (2173 m), te su ubeležili u jednom danu čak sedam vrhova viših od 2000 metara. Na ovim visinama proveli su više od sedam sati, i tako ispunili važnu stavku iz „Paćinog programa“.

Inače, istočni deo vitoškog grebena među bugarskim planinarima popularan je jednako kao i uspon na Černi vrh. Uređenih staza ima iz sela Železnica ili Jarlovo, koji se nalaze u slivu reke Iskar, vrlo blizu puta Sofija – Samokov. Planinari iz Srbije uglavnom idu do Černog vrha, tek ponekada do Skoparnika, a nije zabeleženo da su se penjali na Karačair, Kupene i Jarlovski Kupen.

Svi ovi vrhovi su kameniti, ali je uspon na njih lagan, do podnožja vode široke i obeležene staze, samo se u završnici svakog od uspona treba pridžavati za kamene ploče.

Teško je reći sa kog se od vitoških vrhova, istočno od Černog vrha, pružaju najbolji vidici. Možda je zato i potrebno popeti se na svaki od njih. Sa kupolikog Skoparnika kao na dlanu se vidi Sofija, i posle vrha Kameni del, ovo je drugi najlepši vidikovac Vitoše, u pravcu Sofije. Sa Karačaira se odlično vide Stara planina i Sredna gora. Sa kamenitog Kupena i stenovitog Jarlovskog Kupena fantastično se vidi dolina reka Iskar, okolina Samokova i naravno, za sve planinarske sladokusce – masiv Rile, najviše planine Bugarske i Balkanskog poluostrva. Od svih ovih vrhova, neobičan oblik, kao morska hrid, ima Jarlovski Kupen, jer se iznad ogromnog platoa Vitoše njegove stene uzdižu petnaestak metara i celoj okolini daju drugačiji kolorit.

Glavni vitoški greben je i hidrografsko razvođe između Crnomorskog i Egejskog sliva. Svi potoci koji od Černog vrha i Skoparnika teku ka severu ili istoku, odlaze, preko reke Iskar, u Dunav. Voda koja izvire na južnim padinama ovog grebena odlazi preko reke Strume u Egejsko more. Upravo reka Struma i izvire između Černog vrha i Skoparnika. Za razliku od, recimo, Nišave, koju stavaraju tri potoka ispod vhra Kom na Staroj planini, izvorišnih potoka Strume je mnogo više. Naši planinari su se zadržali kod jednog od njih, kraj koga je simbolično postavljen veliki kamen, a na izvoru sprovedena i cev.

Planinari su, eto, osim sedam vrhova Vitoše, uspeli da zahvate i vodu na izvoru Strume.

Deo atmosfere sa planinarskog pohoda na Vitošu pogledajte i u galeriji fotografija PD “Preslap”.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo „Preslap“

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар