Došao je i prošao, lepo, lepršavo, razigrano i nadasve uspešno, i taj jedan dan u godini kada središte Balkanskog poluostrva postanu planina Ruj i selo Rakita. U subotu, 23. juna 2018. godine, održan je deveti međunarodni uspon na Ruj, pod sloganom „Tradicija za budućnost“. Sa obe strane pogranične planine Ruj, izvanredna organizacija, puno pratećeg sadržaja, mnogo raspoloženih planinara. I vreme je u subotu konačno bilo lepo na Ruju, jer posle dvadesetak uzastopnih dana sa više ili manje kiše, konačno je dan uspona na Ruj protekao bez kapi kiše.

Planina Ruj zaista se razlikuje od ostalih planina, jer ono što deluje da je granica između dve susedne zemlje, zapravo je brisanje granice i otvaranje novih vidika. Planina Ruj i međunarodni uspon koji se održava svake godine, juna meseca, ogromna su prilika i za Srbiju i za Bugarsku da se razvijaju pogranične varošice i sela.

Simbolično, ovogodišnji uspon na Ruj odigrao se dan posle susreta predsednika Republike Srbije i Republike Bugarske, Aleksandra Vučića i Rumena Radeva, u Dimitrovgradu.

Održavanje međunarodnog uspona na Ruj bila je snažna inspiracija za mnoge opštine na jugu Srbije da sa svojim planinarskim udruženjima pokrenu međunarodne sportske i kulturne manifestacije. Slobodno se može reći, od 2010. godine, od prvog međunarodnog uspona na Ruj, počeo je period preporoda planinarstva na jugu Srbije.

Deveti međunarodni uspon na Ruj protekao je besprekorno. Reklo bi se, nikad opuštenija atmosfera u organizovanju i izvođenju manifestacije. Planinarski klub „Ruj 1706“ iz Babušnice i Turistička organizacija opštine Babušnica pokazali su ono što su svi i očekivali – svoju visoku klasu i vrhunski nivo u organizovanju ovakve manifestacije. Surovi profesionalizam. Čist kvalitet. Možda je atmosfera namerno bila opuštena, jer 2019. godine na usponu na Ruj možemo obeležiti dva velika jubileja: 10 godina organizovanja akcije na Ruju i 90 godina od stvaranja filma „Rudareva sreća“, prvog igranog ostvarenja u istoriji jugoslovenske (srpske) kinematografije, snimljeno upravo na planini Ruj i u selu Rakita.

Na obe strane Ruja okupilo se oko 850 planinara. Planinarima koji su na uspon krenuli iz sela Rakita izuzetnu čast ukazala su i dvojica velikana planinarskog sporta.

Iso Planić, predsednik Planinarskog saveza Srbije, čovek koji je u svojoj planinarskoj karijeri uspeo da izađe čak i na Mont Everest, najviši vrh sveta, po prvi put je došao na međunarodni uspon na Ruj. Svoje oduševljenje nije mogao da sakrije, a njegov boravak u gostima kod Planinarskog kluba „Ruj 1706“ Babušnica i Turističke organizacije opštine Babušnica iskorišćen je i za korektne i konkretne razgovore, jer organizatori uspona na Ruj su ljudi sa vizijom, ljudi koji prave planove na dugi rok, a pokazalo se da ih uspešno sprovode. Iso Planić bio je zadovoljan celokupnom organizacijom, uređenjem staza, saradnjom babušničkih planinara sa lokalnom samoupravom i planinarima iz Trna, sa druge strane granice. Iso Planić smatra da planina Ruj i susedne planine – Vlaška i Greben, sa kanjonom reke Jerme i kanjonom Zvonačke reke, pružaju fantastične mogućnosti za razvoj planinarskog sporta i da to valja iskoristiti. Međunarodni uspon na Ruj godinama se i nalazi u kalendaru Planinarskog saveza Srbije, a podrška nacionalnog saveza svakako može biti i snažnija i konkretnija. Partnerski odnos oko ovoga trebalo bi da izgrade Iso Planić, Dražen Kordić, predsednik Planinarskog kluba „Ruj 1706“ i mr Milan Stamenković, direktor Turističke organizacije opštine Babušnica.

Zoran Pavlović Paća, najbolji sportista juga Srbije i najuspešniji planinarski vodič Srbije svih vremena, iako samo dan pre odlaska na veliku ekspediciju na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope i Rusije, nije želeo da propusti priliku da sa svojim prijateljima i mnogim planinarima koji su uspeli da se uvrste u čuvenu Paćinu „družinu snova“ provede predivan dan na Ruju, na toj posebnoj planini, u druženju, u otvaranju novih vidika.

Vest o dolasku Ise Planića i Zorana Pavlovića Paće naišla je na oduševljenje među planinarima u Rakiti, a vrlo brzo proširila se i na bugarsku stranu Ruja.

Uzbuđeni i oduševljeni zbog prisustva ovih sportskih legendi, planinari su iz Rakite, čini se sa najvećom lakoćom u ovih devet godina, prešli celu stazu, koja je osrednje težine, i popeli se i na vrh Rakitski kamen (1456 m) i na vrh Ruj (1706 m). Dužina ove kružne staze je 18 kilometara. Na stazi je bilo angažovano 12 vodiča, 9 iz Planinarskog kluba „Ruj 1706“ i 3 iz Planinarskog društva „Preslap“ iz Niša.

U stvari, aktivirao se i trinaesti vodič, što je za svaku pohvalu: osmogodišnji Aleksandar Krstić iz Planinarskog društva „Preslap“, koga pamtimo kao junaka kišovitog i ledenog osmog uspona na Ruj iz 2017. godine, na čelu ogromne kolone, predvodio je planinare na deonici od pojate iznad sela Rakita, do skretanja ka vrhu Rakitski kamen. Mali Aleksandar nije isprva mogao da veruje da je, u tim trenucima, predvodio čak i jednog Isu Planića i jednog Zorana Pavlovića Paću, ali je iskazao izvanredan osećaj za pravilan ritam kretanja, odlično se snalazio, čitao oznake, davao pauze.

Aleksandar je bez većih problema izašao i na Rakitski kamen i Ruj, ali čak ni on nije bio najmlađi koji je učinio taj podvig. Šestogodišnji Andrija Milošev iz sela Rakita zvanično je najmlađi planinar koji je sa srpske strane Ruja prešao celu stazu i popeo se na oba predviđena vrha.

Legendarni niški planinar Žarko Šotić, vitalni 78-godišnjak, nastavio je svoju nestvarnu seriju uspešnih izlazaka na Ruj. Uz dvojicu pokretača manifestacije, čika Žarko je jedini planinar koji se na vrh Ruj popeo na svakoj od devet održanih akcija.

U okviru kulturnog programa manifestacije održan je foto-konkurs i u selu Rakita izložene su fotografije nagrađenih autora. Prvu nagradu osvojila je Violeta Petrović, članica Planinarskog društva „Preslap“ iz Niša.

Zaista, mnogo je razloga za planinarsku sreću i zadovoljstvo posle devetog uspona na Ruj. Već sada, svi koji neguju ovu jedinstvenu manifestaciju planinarstva, prijateljstva i dobrosusedskih odnosa, imaju mnogo dobrih zamisli za narednu, jubilarnu manifestaciju.

Kako je izgledao deveti međunarodni uspon na Ruj, pogledajte i u bogatoj galeriji fotografija PD „Preslap“.                   

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo „Preslap“ / Autor portreta: Nenad Aleksandrov iz Bosilegrada

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар