Studenti iz Švajcarske održali završnu prezentaciju o svojim aktivnostima tokom boravka u Dimitrovgradu

Deset švajcarskih studenata sa Tehničkog univerziteta u Cirihu (ETH Zurich) tokom prethodne dve nedelje boravilo je po šesti put u Dimitrovgradu u okviru redovne studijske nastave. Završnu prezentaciju o svojim istraživanjima i analizama o merama koje bi pomogle razvoju Dimitrovgrada održali su juče u skupštinskoj sali opštine.

Florian Knaus, docent na Elektrotehničkom fakultetu u Cirihu kaže za FAR da studenti tokom trajanja kursa imaju zadatak da sagledaju probleme sa kojima se suočava lokalno stanovništvo i da ponude rešenja za njihovo otklanjanje.

„U okviru ovog terenskog kursa mi pokušavamo da studente dovedemo u njima potpuno nepoznat predeo, u smislu nepoznatog okruženja, kulture i prostora u kome nikad nisu bili. Ovo su studenti iz Švajcarske, ali takođe imamo i studente iz drugih zemalja. Ove godine imamo jednog studenta iz Kine. Ranijih godina smo imali i studente iz Japana, Indije i drugih zemalja.

Naš prevashodni zadatak je bio da prilikom posete okoline Dimitrovgrada razgovaramo sa velikim brojem ljudi – sa farmerima i poljoprivrednicima, sa lovcima, sa ljudima iz opštine, sa ljudima iz oblasti kulture i pokušavamo da uočimo koji su njihovi problemi i zbog čega su oni prisutni, odnosno koji su to procesi i dešavanja koji dovode do tih problema.

Zatim smo napravili jedan sistem gde smo videli kako sve međusobno interaguje i koji sve faktori igraju ulogu u ovoj opštini. U te faktore ubrajamo pokretače, odnosno one koji pokreću sistem, akceleratore tj. ubrzivače, faktori koji ubrzavaju loše ili dobre procese, kao i indikatore, i regulatore. Nakon toga pokušavamo da razvijemo mere koje bi koristili pokretači kako bi sistem pokrenuli na način na koji želimo i usmerimo ga u pozitivnom smeru. Nažalost, najizraženiji negativni pokretač ovde je korupcija. Korupcija je pokretač koji ubija svaku inicijativu i dovodi do nepostojanja investicija, ali takođe imamo i pokretače koji su pozitivni, koje možete iskoristiti da uradite nešto. Takvi pokretači su recimo u turističkoj infrastrukturi i oni se mogu iskoristiti što bi dovelo do značajnije saradnje između ljudi. Koristeći ovakve pokretače, možete uticati na sistem u pozitivnom smislu uprkos negativnim pokretačima kao što je korupcija“ istakao je Knaus.

Julia Isler, student ekoloških nauka na Elektrotehničkom fakultetu u Cirihu, na odseku “Upravljanje šumama i predelima“ ističe za FAR da joj je ovaj terenski kurs bio veoma zanimljiv zbog upoznavanja nepoznatog.

„Kada smo stigli ovde prvo smo počeli da se upoznajemo sa Dimitrovgradom i kulturom jer nismo znali Srbiju. Ja uopšte nisam znala Srbiju i nisam bila upoznata sa njenom kulturom i meni je bilo interesantno da upoznajem ljude, predele, pejzaže i načine kako sve ovde funkcioniše. Prva tri dana smo obavili veliki broj razgovora, a nakon toga smo otišli u Kamenicu i počeli da shvatamo i razaznajemo šta pokreće sistem ovde. Onda smo počeli da razvijamo aktivnosti za koje smatramo da bi mogle da poboljšaju situaciju u Dimitrovgradu. Za mene je bilo veoma zanimljivo da vidim kako mi gledamo na Dimitrovgrad u poređenju sa lokalnim stanovništvom i ja lično smatram da kada se vratim kući, svog rodni grad ću videti na drugačiji način“ – kazala je ona.

Švajcarska studentkinja je takođe rekla da su uočljive razlike između dimitrovgradskog kraja i mesta iz koga ona dolazi.

„Mnogo je razlika i sve zavisi od toga u kojoj oblasti želite da ih posmatrate. Jedna od njih je kako stvari funkcionišu, kako se ljudi sastaju i kada počinju da organizuju nove stvari. Stekla sam utisak da ljudi ovde kada rade zajednički i u grupama to rade na drugačiji način nego mi u Švajcarskoj“. Jedna od prvih stvari na koje sam morala da se prilagodim je to da ako je ovde nešto dogovoreno, to ne znači da će se zaista i ostvariti. Ako bismo kod nas u Švajcarskoj ugovorili sastanak sa nekim, taj se sastanak zaista i desi, dok ovde to ne mora da bude slučaj. To znači da ovde moraš da budeš u stalnom kontaktu sa tim ljudima kako bi bio siguran da će do sastanka zaista i doći. I kod nas imate slučajeve  kada se ljudi „izgube“ i ne pojave se, ali su oni zaista retki. Uglavnom se zna da ako ugovorimo sastanak sa nekim, za recimo mesec dana, znači da ćemo se i sastati prema dogovoru. To je po meni glavna razlika“ – zaključila je Isler.

Ovogodišnji terenski kurs finansirao je Univerzitet u Cirihu. Radionice su zajednički organizovali Florian Knaus, Maja Bojkov Knaus i Sergej Ivanov.

  A. Todorov

Foto: Maja Bojkov Knaus / Aleksandar Todorov / Branislav Dimitrov

Tekst je deo projekta „Demokratsko društvo – informisan građanin“ koji se sufinansira sredstvima Opštine Dimitrovgrad u okviru medijskog konkursa za 2018. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар