Na javnom uvidu u nacrt Prostornog plana područja posebne namene SRP „Jerma“ održanom u Dimitrovgradu građani jasno poručili: NE za MHE!

U Edukativno obrazovnom centru u Dimitrovgradu juče je održan javni uvid u nacrt Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode „Jerma“. Naručilac i nosilac izrade ovog planskog dokumenta je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, dok su obrađivači JP „Urbanizam“ iz Kragujevca i „Zavod za urbanizam – Niš“.

Rukovodioci izrade nacrta koji su prisutnim građanima predstavili planska rešenja bili su Dejan Stojanović, dipl. prostorni planer, Ivan Radulović, dipl. inženjer arhitekture iz „Direkcije za urbanizam“ u Kragujevcu i Tijana Marković, ekolog u prostornom planiranju u JP „Urbanizam“ iz Kragujevca.

U izjavi za portal FAR ekolog Tijana Marković je rekla da je životna sredina Specijalnog rezervata prirode Jerma poprilično kvalitetna i nezagađena.

„To se pre svega odnosi na prostore postojećih prirodnih dobara u rezrvatima Jerma i Venerina padina, a posebno po pitanju biodiverziteta koji je ovde vrlo značajan, ne samo za Srbiju, već je i od međunarodnog značaja. Moram priznati da reka Jerma i ekosistemi koji se nalaze u čitavom slivnom području predstavljaju nezamenljivo blago koje treba čuvati. Posebna priča je i Venerina padina kao drugi specijalni rezervat prirode. Ali naglašavam da ovaj plan ima za cilj da prostor oživi održivim razvojem, da se vidi na koji način u skladu sa zakonom o zaštiti prirode možemo da predvidimo razvoj koji se ogleda u razvoju turizma i aktiviranjem ljudi u ovom području, kako bi mogli da ovde žive i rade“ – kazala je ona.

Na pitanje kako komentariše reakciju prisutnih građana koji su svi do jednog u glas izrazili jasan stav da su protiv izgradnji minihidroelektrana jer bi to imalo nesagledive i dalekosežne posledice po životnu sredinu ovog područja Marković je istakla:

„Ja sam ekolog po struci i pre svega volim prirodu i samoinicijativno sam uvek uz ljude koji se bave zaštitom životne sredine. Iako je moj zadatak da sprovodim planska dokumetna koja se tiču zaštite životne sredine u skladu sa zakonskom regulativom, moram priznati da su zakonom predviđene ozbiljne restrikcije po pitanju izgradnji minihidroelktrana u okviru zaštićenih područja prvog i drugog stepena. Definitivno mislim da postoje problemi u zakonskoj regulativi koji se odnose na izgradnju minihidroelektrana koje nisu pod okriljem procene uticaja, i gde investitori koriste priliku da grade na određenim prostorima koji ne zahtevaju posebne procene uticaja na životnu sredinu. Tako da, mislim da je tu potrebno izmeniti zakonsku regulativu i da glas javnosti treba da se udruži i bude još jači i da deluje na svim mogućim frontovima kako bi se došlo do bolje identifikacije postojećih problema, a ujedno i preispitao postojeći katastar da bi se uvidele stvari na terenu kako bi se videli suštinski problemi. Takođe, treba se obratiti i nadležnom Ministarstvu da se vidi kako stati na put uništavanju prirode bez obzira da li se ona nalazi u okviru zaštićenog prirodnog dobra ili van njega“ – navela je ekolog u prostornom planiranju u JP Urbanizam iz Kragujevca.

Rukovodioci izrade nacrta pozvali su građane, institucije i nevladine organizacije da svoje sugestije i primedbe u javni uvid o nacrtu Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode Jerma posalju do 17. avgusta ove godine na adresu jedinica lokalnih samouprava, kao i na adresu sektora za prostorno planiranje i urbanizam u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Nemanjina 20-26, Beograd.

Nakon završetka javnog uvida, 27. avgusta u EOC-u u Dimitrovgradu biće održana javna sednica komisije koja će izneti svoj stav povodom svih pristiglih primedbi i sugestija o nacrtu Prostornog plana područja posebne namene Specijalnog rezervata prirode Jerma.

Pored građana i predstavnika medija sastanku u Dimitrovgradu su prisustvovali i Gordana Rančev, rukovodilac odeljenja za urbanizam i predsednik komisije za planove opštine Dimitrovgrad, Miroljub Stanković, direktor Javnog preduzeća „Zavod za urbanizam – Niš“ i Olivera Radojičić, iz sektora za prostorno planiranje i urbanizam pri Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

  A. Todorov

Foto: Slaviša Milanov

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар