Dezir: Pretnje i napadi na novinare vode u autocenzuru

Mediji su ti koji omogućavaju pluralizam, te je razvoj nezavisnih medija u zemljama Zapadnog Balkana centralni zadatak medijske politike OEBS-a, kaže predstavnik OEBS-a za slobodu medija Arlem Dezir u intervjuu za Dojče vele.

Kako je za Dojče vele izjavio francuski političar i predstavnik OEBS-a za slobodu medija Arlem Dezir, najveći problem medija na Zapadnom Balkanu je opasnost po bezbednost novinara.

“U prošlosti smo bili svedoci mnogih pretnji i napada. Počinioci još uvek uživaju previše slobode, a premalo je krivičnog gonjenja. Na primer, nedavno je u Crnoj Gori pucano na novinarku Oliveru Lakić – počinioci još nisu pronađeni. Tako nešto stvara klimu u kojoj novinari osećaju pretnje i zbog toga dolazi do autocenzure”, izjavio je za DW Arlem Dezir.

Dezir je istakao da je to takođe pitanje respekta politike.

“Mediji moraju da se poštuju, pa i kada su kritički nastrojeni. Jer, mediji su po prirodi kritički. Oni su važni akteri svake demokratije, oni pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti. To pomaže javnosti da dođe do nezavisnih informacija i omogućava pluralističku debatu”, naglasio je Dezir.

Prema njegovim rečima, to je važan zadatak, njima mediji omogućavaju pluralizam.

Dezir je podsetio da su mediji u mnogim zemljama pod veoma jakim ekonomskim pritiskom, kao i pod pritiskom političkih interesa, koji koriste medije kako bi uticali na mišljenje za ili protiv vlade.

“Veoma je važno dozvoliti razvoj nezavisnih medija koji streme profesionalnom novinarstvu. Mi želimo da podstičemo kvalitetno novinarstvo i različita mišljenja. Za to su nam neophodna fer pravila, pravna država i naravno poštovanje slobode mišljenja. I naravno da bi trebalo da se spreči uticaj na medije političkim marketingom, da se spreči kupovina medija, kupovina novinara i pritisak na medije koji zastupaju drugačije mišljenje”, objasnio je Dezir u inetrvjuu za Dojče vele.

Dodaje da je poslednjih godina više od 40 puta intervenisao kod vlada zemalja Zapadnog Balkana.

“Sve te zemlje su članice OEBS-a i obavezale su se da će poštovati medijske slobode. Dakle, one su meni dale mandat kao predstavniku za medijske slobode da se njima požalim u slučaju da postoje pretnje nekom novinaru, pretnje novinarskim uslovima rada ili pretnje pluralizmu medija. Mi dakle radimo s njima”, ističe predstavnik OEBS-a za medije.

Kad su u pitanju nove reforme i novi nacrti zakona ističe da je uputio vladama više pravnih saveta i da se zalaže za to da finansiranje javnih servisa bude održivo i nezavisno od politike redakcije.

“To je veoma komplikovan proces i bojim se da će potrajati – ali mislim da je to preko potrebno. Te zemlje su u procesu približavanja Evropskoj uniji, a jasno je da nema demokratizacije bez slobodnih i nezavisnih medija”, naglašava Dezir.

Kako isitče, to se razlikuje od zemlje do zemlje.

“Mogu da kažem da smo prethodne godine uočili mnogo promena u Makedoniji. Medijska klima postala je potpuno drugačija, a takođe i medijski zakoni su bolji. No, ono što vidimo u čitavom regionu jeste da postoji mnogo pretnji novinarima. Još uvek postoji rupa između zakona – koji su najčešće dobri – i njihovog sprovođenja”, naglašava Dezir za Dojče vele.

Postoji ogroman ekonomski pritisak na medije kao i u čitavom svetu, ali kako ističe, ovde je još teže jer je tržište manje.

“Mislim da je neophodno da se podrži digitalizacija i usklađivanje. Tako bismo mogli da garantujemo da ćemo u budućnosti imati pulsirajući, pluralistički medijski prostor sa kvalitetnim novinarstvom. Zbog toga takođe podržavamo i regulisanje medija, formiranje saveta za štampu i poštovanje radničkih prava novinara, kako bi mediji dobili jake novinare koji su mogu da se bore sa političkim pritiscima”, zaključuje Arlem Dezir, predstavnik OEBS-a za medijske slobode.

  Izvor i foto: danas.rs 

Написал/ла

Александър Тодоров е роден през 1984 година в Пирот. Основно и средно училище завършва в Димитровград. Още от гимназиалните дни проявява интерес към журналистиката, предимно в областта на спортната журналистика. Завършил е Факултет по славянски филологии (специалност българска филология ) - Софийски Университет „Св. Климент Охридски“. В рамките на програмата по професионална практика в периода 2012-2013 година, работи като журналист, водещ и преводач в радио-телевизия Цариброд в Димитровград, където получава основни знания в областта на радио и телевизионна журналистика. В Народната библиотека “Детко Петров“ в Димитровград като филолог е ангажиран върху работата на инвентаризацията на библиотечния материал. Пише статии и се занимава с преводаческа дейност. Специални интереси: литература, спорт, култура, филм, опазване на околната среда, селско стопанство, трансгранично сътрудничество.

Без коментар

Оставете коментар