Crtice sa izleta na Staroj planini: Slavinjsko grlo, vodopad Tupavica i čas istorije!

I taman kada pomislimo da smo na rekreativnim izletima u ataru sela Slavinja i ataru sela Dojkinci upoznali sve prirodne znamenitosti, i shvatili kako meštani – gorštaci žive, osmisli se novi sadržaj koji će ove rekreativne aktivnosti znatno oplemeniti i učiniti ih nezaboravnim, a lestvicu u standardima organzacije ovih dešavanja podići na viši nivo.

Planinarsko društvo „Preslap“ više puta tokom godine organizuje rekreativne akcije do Slavinjskog grla i vodopada Tupavica. Akcija koja je izvedena u nedelju, 30. septembra 2018. godine, biće upamćena po izuzetno nadahnutom i kvalitetnom predavanju, pravom istorijskom času, koji je na livadi u blizini Slavinjskog grla održao Vladan Stojiljković, istraživač, istoričar, počasni član Planinarskog društva „Preslap“. Vladan je stariji brat slavnog književnika Dejana Stojiljkovića, i Vladan je dosta pomogao svom bratu u pronalaženju i izučavanju istorijske građe tokom stvaranja romana „Konstantinovo raskršće“ i „Duge noći i crne zastave“.

Vladan Stojiljković briljantno je planinarima i rekreativcima predavao o važnim istorijskim događajima koji su se odigrali upravo na Staroj planini i oko nje. Vladan je svoj čas započeo „odlaskom“ u period pre dolaska Rimljana, i izneo je mnogo podataka i zanimljivosti o Tračanima. Vladan je predstavio trakijsko društvo kao najmoderniju civilizaciju svoje epohe i govorio je o svim dostignućima, na polju pronalazaka, privređivanja, kulture, i o vojnim uspesima.

Učesnci su se upoznali sa činjenicom da je na području Stare planine na teritoriji Bugarske, otkvireno oko 120 arheoloških nalazišta Tračana, koja daju odgovore koliko je ovo društvo zapravo bilo napredno.

Posebno je bila interesantna beseda Vladana Stojiljovića o istoriji bugarskog naroda i bugarske države, i značaju Stare planine za osnivanje i razvoj Bugarske.

Vladan je svoje izlaganje završio osvrtom na dešavanja, često i tragična, koja su se odigravala na području Stare planine u dvadesetom veku.

Pre i posle predavanja, planinari i rekreativci imali su priliku da se dive remek delima „arhitekture prirode“, kakvi su Slavinjsko grlo i vodopad Tupavica. Čak i krajem septembra, kada vodni potencijal Stare planine oslabi, kada nema mnogo vode ni na Rosomačkoj reci, ni na Dojkinačkoj reci, sami prizori i oblici koji se ukazuju pred svakim namernikom, izazivaju strahopoštovanje.

Tako je bilo i kada su planinari došli do moćnih stenovitih formacija Slavinjskog grla. Prizor je bio potpuno drugačiji u odnosu na maj mesec, kada je Planinarasko društvo „Preslap“ takođe izvelo masovnu akciju u ovom kraju. To što je sada nivo Rosomačke reke znatno slabiji, u stvari pojačava moć stena kroz koje se ona probila. Sada se one čine višima i strašnijima.

Za pohvalu je i kvalitetno obeležana staza od Slavinje do Slavinjsog grla. Uostalom, ova deonica i nije dugačka, jedva jedan kilometar, ali iskrena preporuka svima je, čak i kada se upute ka Dojkincima kao svom konačnom odredištu, da usput svrate u Slavinju i posete Slavinjsko grlo.

Od Dojkinaca, pak, samo je pet kilometara po širokom putu, takoreći bez ikakvog uspona, potrebno „savladati“ do vodopada Tupavica. Ovaj vodopad, jedan od viših na Staroj planini, zato je dostupan svima. Nedaleko od glavnog puta, vodopad Tupavica idealno je odredište za izletnike, ali i nezaobilazna usputna stanica za sve one snažnije planinare koji se upute mnogo dalje, u dubinu Stare planine, u divljinu oblasti Arbinje. Put do Tupavice takođe je odlično obeležen, a u blizini vodopada uređeno je i izletište.

Vodopad Tupavica privači i inspiriše. Nedavno su se kod ovog vodopada venčali Angelina i Miloš Jeremić iz Mladenovca. Svi bismo voleli da je divan čin koji je priredilo njih dvoje, možda i početak tradicije da se na ovakvim izuzetnm mestima, u prirodi, ovakvi činovi češće priređuju.

Tek, zadovoljstvo na licima svih učesnika ovog izleta, bez obzira da li su prvi put ovde ili po ko zna koji put, najlepša je preporuka za naredne dolaske u netaknuto i ogromno prostranstvo Stare planine.

  Miroslav Dokman

Foto: Goran Ćopić / PD „Preslap“

 

Написал/ла

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Без коментар

Оставете коментар