Legendarana Korni grupa ponovo je ne okupu, potvrdio je njen osnivač i idejni tvorac Kornelije-Bata Kovač. Nastala na svetskom talasu takozvanih super-grupa, Korni grupa je osnovana 1968. i po mnogima je najbolje što je pop i rok bivše Jugoslavije ikada imao.

U prvoj postavi bili su pored Kornelija Kovača, kompozitora i pijaniste, koji samo što je napustio sarajevske Indekse, basista Bojan Hreljac i bubnjar Vladimir Furduj-Furda iz beogradskih Elipsi i solo gitarista iz tada jako popularnih Zlatnih dečaka Velibor-Borko Kacl, dok je pevačica bila Miroslava-Seka Kojadinović.

Grupa je dobila ime po svom osnivaču i već posle prvog nastupa u Domu Sindikata napustila ih je Seka Kojadinović, koju zamenjuje Dušan Prelević Prele. Tako nastaje legenda o grupi kroz koju je prošlo gotovo sve što je vredno u ex-ju pop i rok muzici.

Naime, Preleta ubrzo pak zamenjuje Riječanin Dalibor Brun, koji ostaje samo godinu dana, posle koga iz osiječkih Dinamita u Korni grupu prelaze pevač Adolf-Dado Topić i gitarista Josip-Jozo Boček.

Dado Topić će posle Korni grupe ubrzo krenuti u stvarenje sopstvene super-grupe Tajm, a zameniće ga Zdravko Ćolić. Poslednji pevač Korni grupe bio je Zlatko Pejaković. Posle predstavljanja Jugoslavije na Evroviziji u Brajtonu 1974. sa pesmom Moja generacija, Korni grupa se raspala.

Ni pre ni posle nje na prostorima nekadašnje SFRJ nije se pojavio sastav sa tako velikim muzičkim dijapazonom i kvalitetom izvođenja. Od popa, preko roka, pa do psihodeličnog i džez roka, Korni grupa je mogla sve. Iza nje su za nezaborav ostale: Etida, Jedna žena, Slika, Divlje jagode, Moja generacija, ali i pesmice Trla baba lan i Gospa Mica gazadrica.

Korni grupa će pred publikom pojaviti ponovo 50 godina nakon svog osnivanja na povratničkom koncertu 30. novembra u Centru “Sava”.

  Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Korni grupa Promo / Wikipedija

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар