Zbog bugarskog državljanastva hiljade Makedonaca je prijavljeno na adresu na kojoj umesto kuće stoji električni stub.

This image has an empty alt attribute; its file name is 419.jpg

To proizilazi iz inetrvjua Katje Mateve za “EUobserver” u kome tvrdi da je prvi čovek jednog sela u blizini Blagovgrada, čije ime nije obelodanila, prijavio banderu kao adresu Makedonaca koji su u gotovini platili sertifikate kako bi postali naturalizovani Bugari.

Katja Mateva, bivša direktorka odeljenja za izdavanje državljanstva u bugarskom Ministarstvu pravosuđa, takođe navodi da je deo bugarske političke elite imao koristi od toga.

“Hiljade ljudi prijavljeno je na električnu banderu”, kaže Mateva i podseća da je bugarska policija zbog toga još u oktobru obavila prva hapšenja kada je direktor Državne agencije za Bugare u inostranstvu Petar Haralampijev priveden sa još 20 osumnjičenih.

Mateva koja je radila u bugarskom ministarstvu do 2016. takođe kaže da je dobila otkaz kada je odbila da učestvuje u toj prevari i procenjuje da je za 11 godina, koliko je obavljala funkciju, najmanje 5.000 ljudi godišnje, iako nisu imali bugarsko poreklo uspevalo da dođe do lažnog sertifikata.

Mateva isto tako tvrdi da su isplate varirale od 500 do 7.000 evra, u zavisnosti koliko je imućna osoba koja pokušava da dobije sertifikat o bugarskom poreklu i da su isplate obavljane u najstrožem centru Sofije.

 Slobodan Aleksić (Izvor: EUobserver / RTS / Tanjug)

Foto: Stefan Pavić / EUobserver

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар