a

Više od 150.000 posetelica, renovirana zgrada, nova postavka, 311 doniranih atrefakata i sedam kupljenih. To su markeri koji su u Narodnom muzeju u Beogradu odredili 2018. godinu.

Prvi put u stalnoj postavci i to na udarnom mestu je i jedan značajan nalaz iz Pirotskog okruga. Reč je dvokolici iz Staničenja iz I veka nove ere, pronađenoj tokom zaštitnih istraživanja na Koridoru 10, koja je zajedeno sa brojnim, sitnim nalazom“, među kojima i onim sa Via Militaris, takoreći iz samog Dimitrovgrada našla mesto u zbirkama Narodnog muzeja.

This image has an empty alt attribute; its file name is 592-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 593-1024x680.jpg

Govoreći za FAR, direktorka naše najveće muzejske ustanove Bojana Borić -Brešković rekla je da je i sama prijatno iznanađena brojem postetilaca, naročito ako se zna da je brojka od više od 150.000 ljudi ostvarena za samo pola godine ili od 28. juna kada je muzej posle jako dugog renoviranja ponovo otvoren.

Njoj naročito prija što među posetiocima ima mnogo dece i organizaovanih đačkih poseta, od kojih su neke i iz inostranstva.

This image has an empty alt attribute; its file name is 594-1024x680.jpg

Borić-Breškovič kaže da je na dobar prijem naišao i takozvani hronološki koncepet prezentovanja stalne postavke (od starijeg ka novijem ), kao i da je stručna javnost i publika zadovoljna preglednošču, tačnošću i razumljivoću legendi nad eksponatima, jer pomažu lakšu orijentaciju, ali i lako shvatanje o čemu je reč.

Gopođa Borić-Brešković za 2019. najavljuje dve velike izložbe. Prva dolazi iz Italije i trajeće od polovine marta do polovine maja, a zove se Rimski barok, što okriva tematiku, ali ne i svo bogatsvo s kojim će se predstaviti publici.

Druga je plod saradnje Matice srpske u Novom Sadu i Narodnog muzeju u Beogradu.

This image has an empty alt attribute; its file name is 595-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 596-1024x680.jpg

Satartovaće u Novom Sadu, a nastavite se u Beogradu. Posvećena je Đuri Jakšiću jednom od najvećih slikara i pesnika Romantizma kod Srba, i rodonačalniku beogradske boemštine. Čoveku burnog života sa jako tragičnom sudbinom..

U Narodom muzeju smo takođe saznali da se ozbiljno razmišlja o organizovanju zajedničke izložbe sa Makedonijom i Bugarskom, koja bi bila posvećana jedinstvenim nalazima nekropole iz Trebeništa kod Ohrida. Nekropola je iz Gvozdenog doba i na čudan način je početkom prošlog veka spojila Makedoniju, Srbiju i Bugarsku.

This image has an empty alt attribute; its file name is 597-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 598-1024x680.jpg

Kako smo saznali u muzeju su već uradili prvi set kratkih filmskih vinjetica posvećenih značajnijim ekponatima, koje se u saradnji sa beogradskim prikazivačima projektuju pre svake filmske predstave, ne samo kao želja da se poveća broj posetilaca, nego i da se istinska kultura približi svima.

Neka je i ovaj tekst FAR-a barem simboličan doprinos tome.

 Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Slobodan Aleksić

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар