Sedamdeset godina Muzeja Vuka i Dositeja

Muzej Vuka i Dositeja obeležio je sedam decenija postojanja. Smešten u zgradi iz 18. veka u starom jezgru Beograda u Jevremovoj 21., muzej na simboličan, a ponekad i gotovo bukvalan način objedinjuje najbitnije stvari za kulturnu i političku istoriju Srba u 19. veku.

This image has an empty alt attribute; its file name is 79-1024x651.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 80.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 81.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 82.jpg

Jezgro zbirke nastalo je još krajem 19. veka, kada je Vilhelmina Mina Karadžić udata Vukomanović, ćerka Vukova poslala u Srbiju iz Beča kompletnu očevu zaostavštinu. Predmeti su postali deo fundusa Narodnog muzeja već 1897. Uporedo s tim prikupljana su i svedočanstava o životu i radu Dositeja Obradovića.

Prvu katalogizaciju zbirke uradio je Mihajlo Valtorović i bilo je 153 predmeta, a za vreme Miloja Vasića ona je čak bila smeštena u posebnoj zgradi. Nažalost jedan njen deo je uništen i pokraden tokom austro-ugarskog bombardovanja Beograda 1915.

Ipak, zbirka ja obnovljena, pa je između dva rata bila deo Muzeja Kneza Pavla, kako se onda zvao Narodni muzej.

Svoju punu afirmaciju doživela je 1949. kada je Vlada ondašnje Narodne Republike Srbije donela Uredbu o osnivanju Muzeja Vuka i Dositeja. U tu svrhu izdvojila je za to doba pozamašna sredstva, pa je muzej smešten u zgradi u Jevremovoj ulici , gde je od 1809 do 1813. radio Dositejev lisej ili Velika škola, predhodnica Univerziteta u Beogradu. U njoj je Dositej bio predavač a Vuk učenik, a nedaleko od nje bio je smešten Praviteljstvujušći sovjet, prva moderna Vlada kod Srba.

This image has an empty alt attribute; its file name is 83-1024x680.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 84-1024x680.jpg

Muzej je stalno bogatio arhivsku i muzejsku građu i pokretao mnoge akcija važne za srpsku kulturu, ali i menjao izložbenu koncepciju, sve do sadašnje koja je iz 2012.

U muzeju se trenutno čuvaju 133 likovna dela vezana za Dositeja i Vuka i skoro 1160 retkih izdanja, publikacija i knjiga, gde su i prva izdanja Vukovih i Dositejeviih dela i ljudi sa kojima su saradjivali, medju kojima i prepiska izmedju Vuka i Getea.

This image has an empty alt attribute; its file name is 85.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 86.jpg

This image has an empty alt attribute; its file name is 87-1024x680.jpg

Svoju sedmu deceniju Vukov i Dositejev muzej je obeležio skromnom svečanošću, ali zato jako sadržanjim, preglednim i bogatim katalogom.

Slobodan Aleksić, Beograd

Foto: Petar Aleksić

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар