a

Štajnmajer: Nemačka za dolazak “Folksvagena” u Bugarsku

Ohrabrivaću Bugarsku u sprovođenju reformi koje bi garantovale pravnu državu i borbu protiv korupcije, izjavio je prilikom susreta u Sofiji sa svojim bugarskim kolegom Rumenom Redevim predsednik Nemačke Frank – Valter Štajnmajer.

Štajnmajer je naglasio da je Bugarska faktor stabilnosti u saradnji u okviru EU. Po njegovim rečima u interesu je Nemačke da su politički, kulturni i ekonomski odnosi dve zemlje još bliži.

“Nemačka podržava izgradnju fabrike “Folksvagena” u Bugarskoj” – rekao je Štajnmajer.

“Uspešno bugarsko – nemačko ekonomsko partnerstvo daje nam razloga da verujemo da je Bugarska spremna i zaslužuje da ima strateškog investitora sa zaokruženim ciklusom proizvodnje“, rekao je bugarski predsednik Rumen Radev.

Kasnije u razgovoru Frank-Valtera Štajnmajera i bugarskog premijera Bojka Borisova akcenat je stavljen na temu bezbednosti. Borisov je naglasio da Bugarska uspešno ispunjava obavezu čuvanja spoljne granice EU. On je naglasio da je neophodan stabilan opšteevropski mehanizam koji bi regulisao pitanja migracija.

BNR podseća da su za dolazak “Folksvagena” zaintersovane Srbija i Turska koje još nisu članice EU.

Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: BNR)

Foto: BTA

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар