a

Iako su im plate najviše rasle Bugari i dalje najsiromašniji u EU

Evropski sindikalni institut objavio je komparativni izveštaj o radu EU za 2018. godinu. U fokusu su zarade u proteklih 10 godina. Iz izveštaja se vidi da je Bugarska rekorder po realnom rastu prosečne zarade od skoro 90 procenata. Na drugom mestu je Rumunija sa 34, a treća je Poljska sa 30 odsto. U nekim zemljama rast je nulti, dok su u Grčkoj i Španiji zarade manje nego pre 10 godina, saopštava bugarski nacionalni radio.

To da zarade u Bugarskoj rastu je dobra vest, ali svakako ne daje povoda za ponos i radost, jer se nameće pitanje da li je to dovoljno za život, imajući u vidu rast cena, visoke poreze i pogoršano radno okruženje, kao i to da su Bugari i sa takvim porastom najmanje plaćeni među zaposlenima u EU.

Zbog toga Ljuben Tomev, direktor Instituta za socijalna i sindikalna istraživanja pri Konfederaciji nezavisnih sindikata Bugarske smatra da:„Ekonomski rast bez rasta zarada snažno ugrožava poverenje u EU“.

Najindikativniji su podaci o rastu minimalne zarade i o produktivnosti, a oni pokazuju da je u 15 zemalja EU produktivnost veća od prosečne zarade, kao naprimer u Finskoj, Litvaniji, Španiji i Hrvatskoj.

Bugarska je u grupi zemalja gde rast zarada pretiče rast produktivnosti, ali i sa mnogo radnih mesta bez sindikalne zaštite, koja inače sadrži obavezu isplate minimalne zarade.

„Nema druge zemlje u EU u kojoj postoje slične nejednakosti zarada i nivoi siromaštva stanovništva, kao što je u Bugarskoj“, kaže predsednik Konfederacije nezavisnih sindikata Bugarske Plamen Dimitrov.

Naime, iako je u proteklih 10 godina zabeležen održiv rast, siromaštvo se produbljuje, nejednakost među zaposlenim Bugarima je velika, a Bugarska ima najnižu prosečnu i najnižu minimalnu zaradu u celoj EU, ističe BNR.

Zbog toga je se sve veći jaz između najsiromašnijih i najbogatijih, a praktično dve tre
ine radnika ima zaradu manju od prosečne zarade od 1.180 leva, kolika je u Bugarskoj bila u decembru prošle godini, pri čemu je u riziku od siromaštva skoro 40 odsto bugarskih radnika, navodi BNR.

Iz tih razloga Konfederacija nezavisnih sindikata Bugarske dostavila je Vladi zahtev da zarade u Bugarskoj u naredne četiri godine rastu po stopi od 11 do 15 odsto, što bi značilo da će minimalna zarada u januaru 2020. biti 650 leva.

Sindikat takođe predlaže da od 2020. godine ljudi sa visokim obrazovanjem u Bugarskoj imaju početnu zaradu od najmanje 1.000 leva, što bi za četiri godine garantovalo da prosečna zarada bude skoro 1.000 evra. Tada će mnogi od Bugara koji rade u inostranstvu verovatno početi da razmišljaju o povratku u domovinu, kažu iz Konfederacije nezavisnih sindikata Bugarske, a prenosi BNR.

Slobodan Aleksić (izvor: BNR)

Foto: pixabay.com

Написал/ла

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Без коментар

Оставете коментар