Razgovori: Marija Đošić, šefica Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj grada Pirota o prekograničnoj saradnji između Srbije i Bugarske

   Efikasnost, uspešnost i održivost prilikom realizacije projekata prekogranične saradnje između Srbije i Bugarske, u okviru IPA programa Evropske unije, bile su glavne odrednice koje su gradu Pirotu donele značajno priznanje. Nagradu je na svečanosti u Beogradu na Petoj nacionalnoj konferenciji o prekograničnoj saradnji, u ime grada Pirota, primila Marija Đošić, šefica Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, a svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Pirota mr Vladan Vasić. Ovo priznanje odnosi se na projekat rekonstrukcije stare vojne karaule u staroplaninskom selu Dojkinci.

2

   Tim povodom šefica kancelarije za LER Marija Đošić dala je specijalni intervju za portal „Far“ u okviru rubrike „Most prijateljstva“.

   Gospođo Đošić, šta za Pirot i okrug predstavlja ovakvo priznanje, imajući u vidu da se pomenuti projekat našao među osam najboljih projekata prekogranične saradnje?

   Priznanje koje je dodeljeno Pirotu je veoma značajno iz razloga što predstavlja nagradu za uloženi trud, timski rad, kvaliteno upravljanje, uspešnu realizaciju i održivost projekta. Nacionalni IPA koordinator Vlade Republike Srbije je u okviru programa prekogranične saradnje prepoznao kvalitet našeg projekta, što nama čini veliku čast, ali i odgovornost u realizaciji budućih projekata.

3

   Pirot je ovim projektom dobio najmoderniji planinarski dom u Srbiji. Koliko je sredstava uloženo za realizaciju projekta i kakve su dalje perspektive razvoja staroplanionskog regiona, gde se ovaj planinarski dom nalazi?

   Budžet projekta je oko 209.000 evra, od čega je preko 85% uloženo u infrastrukturu. Objekat je sagrađen na osnovama nekadašnje vojne karaule, što je još jedna specifičnost ovog projekta. Rekonstrukcijom i dogradnjom objekta dobili smo moderan sportsko-rekreativni centar na Staroj planini, koji će u budućnosti biti mesto za boravak i rekreaciju dece, mladih i svih ljubitelja sporta, turizma i lepote Stare planine.

4

   Grad Pirot je naknadno opremio nameštajem ovaj objekat, čime su uvećani smeštajni kapaciteti u ovom delu Stare planine. Zahvaljujući novoizgrađenom objektu stvoreni su preduslovi za nove ideje i projekte koji će pokrenuti i obogatiti turističku ponudu Pirota.

5

   6

   Kada se Pirot uključio u ovakav vid prekogranične saradnje i sa kojim opštinama i gradovima u susednoj Bugarskoj je uspostavljena saradnja u ovoj oblasti?

   Grad Pirot je svoju „misiju“ u prekograničnim programima Bugarska-Srbija započeo još 2007. godine u okviru CARDS programa osnivanjem Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, koja je danas prava radionica za kreativne ideje i realizaciju projekata. Kasnije su usledili mnogi značajni projekti iz oblasti kulture, sportske i komunalne infrastrukture, turizma i sl. Prethodnih godina ostvarili smo saradnju sa sledećim opštinama: Montana, Vršec, Čuprene, Pravec, kao i sa nekoliko nevladinih organizacija. Iz dosadašnjeg iskustva uverili smo se da je za uspešnost projekta veoma bitno raditi sa kvalitetnim prekograničnim partenerom koji ima slična interesovanja, ali i kapacitete za ispunjenje vrlo zahtevnih EU procedura.

7

   Koliko projekata je do sada realizovano u okviru IPA programa i koje biste od njih izdvojili kao najznačajnije?

   Pirot je do sada realizovao 13 projekata, ne računajući novoodobrene projekte u okviru IPA Interreg programa, čime je ovaj broj uvećan na 17, ukupne vrednosti preko 3 mil. eura. U pisanju projekata smo se pre svega rukovodili analizom potreba lokalne zajednice, kako bismo došli do veoma kvalitetnih  projektnih ideja. Trudili smo se da obuhvatimo što više oblasti u kojima bismo delovali, kako bi se stvorila osnova i uslovi za kasniju održivost realizovanih projekata. Jedan od značajnijih poduhvata je svakako rekonstrukcija Omladinskog stadiona, gde je od potpuno ruinirane lokacije nastao moderan centar sa bogatim sportskim sadržajem.

8

   9

   U okviru Programa prekogranične saradnje renovirana je i sala Doma kulture, nabavljena moderna video-oprema i scenska rasveta, komunalna vozila, klizalište, izgrađeni moderni sportski tereni itd.

10

   11

   Predstoji realizacija 4 najnovija projekta. O čemu se radi?

   Pred nama je realizacija veoma značajnih projekata. Među njima je svakako najzahtevniji rekonstrukcija tvrđave Kale, koji realizujemo u saradnji sa opštinom Montana. Ovaj projekat je veliki izazov jer je realizacija veoma kompleksna i traži stručnu koordinaciju na svim nivoima. U okviru novoodobrenih projekata biće nabavljena i vredna oprema za porodilište, izgrađen adrenalin park, kao i uređen plato ispred sportsko-rekreativnog centra u selu Dojkinci.

   U kojoj meri ovakav vid saradnje doprionosi dobrosusedskim odnosima Srbije i Bugarske i da li je transgranična saradnja jedan od koraka ka evrointegracijama?

   Programi prekogranične saradnje su veoma dobar način za realizaciju kvalitetnih ideja, povezivanje dva naroda i razvoj regiona. Zajednički  rad svakako doprinosi rešavanju problema lokalnih zajednica, zbližavanju ljudi i održavanju dobrih transgraničnih veza. S obzirom da je Bugarska članica EU, grad Pirot se trudi da u odnosima sa partnerskim gradovima usvoji i koristi sva stečena znanja susedne Bugarske u procesu EU integracija.

   Kakve su prednosti ili mane graničnog područja, imajući u vidu činjenicu da poslednjih godina sve više turista iz Republike Bugarske posećuje ovaj kraj?

   U kontekstu EU programa, svakako je najveća prednost mogućnost učestvovanja u prekograničnom programu, jer se na ovaj način  dolazi do sredstava za realizaciju veoma kvalitetnih projekata, koji bi veoma teško mogli biti finasirani iz redovnih budžetskih sredstava. Zahvaljujući ovome, Pirot je značajno unapredio gradsku infrastrukturu i stvorio uslove za sve veći razvoj turizma u pograničnom regionu. Kao rezultat toga, danas je evidentan veliki broj bugarskih turista koji provode vikende u Pirotu obilazeći kulturne znamenitosti, ali i uživajući u  lokalnim gastronomskim specijalitetima.

12

   Kako ocenjujete saradnju sa susednim opštinama u Pirotskom okrugu, naročito u onim delovima pograničnog regiona gde žive pripadnici bugarske nacionalne zajednice?

   Grad Pirot je kao sedište Pirotskog okruga uvek imao dobre odnose sa susednim opštinama. S obzirom da smo prepoznati kao jedan od lidera u projektima prekogranične saradnje, uvek smo spremni da svoja iskustva podelimo sa drugim opštinama i gradovima, a posebno sa onima u susedstvu. Dimitrovgrad je jedna od opština sa najvećim procentom bugarske nacionale manjine, što smatram velikom prednošću u projektima prekogranične saradnje jer to omogućava bolju vezu sa susednom zemljom, ali i realizaciju kvalitetnih projekata.

13

   Da li se slažete sa činjenicom da su manjine svojevrsni most saradnje, razumevanja i prijateljstva dva naroda i kakva je Vaša poruka stanovnicima Pirota i okoline na ovom graničnom podneblju Jugoistočne Srbije?

   Ljudi su uvek bili inicijatori i kreatori dobrih ideja u cilju razvoja svojih lokalnih zajednica. Povezivanje naroda, poznanstva i zajedničke inicijative važan su preduslov za ostvarivanje dobrih rezultata. U kontekstu prekograničnih programa ovo je još jednom potvrđeno. Od prvih kontakata preko dugogodišnje saradnje danas smo svedoci čvrstih partnerstava između prekograničnih  gradova i opština.

14

   Sličnosti u jeziku i kuturnom nasleđu, kao i veliki procenat bugarske nacionalne manjine u ovim krajevima umnogome su doprineli lakšem razumevanju i ostvarivanju zajedničkih interesa. Zato i  smatram da ovu prednost treba iskoristiti na što bolji način za uspostavljanje saradnje na svim nivoima, jer je to jedinstvena prilika za unapređenje ne samo lokalne zajednice, već i celog prekograničnog regiona.

15

P. Videnov

 Foto: Kancelarija LER grad Pirot (arhiva)

Rubrika “Most prijateljstva” se sufinansira sredstvima grada Pirota u okviru konkursa za sufinansiranje projekata u oblasti javnog informisanja za 2016. godinu. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Napisao/la

Петър Виденове е роден през 1970 година. Макар и агроном по професия, изцяло се посвещава на журналистиката. Журналистическата си кариера започва през 1995 г. в радио-телевизия Цариброд, където като журналист, водещ и редактор вече 21 години участва в създаването на различни радио и телевизионни предавания, документални филми, репортажи и интервюта на български и сръбски език. Виденов особено се отдава на опазването на културата и традицията на българското национално малцинство в Сърбия. Журналист-редактор (1999-2000), член на редколегията (2000-2002), главен и отговорен редактор на РТВ Цариброд (2002-2003) и (2009-2011). Дългогодишен сътрудник на Издателство „Братство“ и едноименния седмичник на български език. Сътрудничи с електронни и печатни медии в Сърбия и България, а особено с националната телевизия РТС – „ТВ журнал на български език“. Той е кореспондент на българското национално списание „Лов и риболов“. С агенцията за кинематографична и телевизионна продукция „Positive Production“ от Димитровград изготвя документални филми и предавания – режисьор и сценарист на филмите „Трио Форте“ и „Златан Дудов“. Той е един от основателите на сдружение на гражданите „Емблема“ и Интернет портала „Фар“. Занимава се с публицистика. Автор на книгата „По ловджийски“. Член на Независимото сдружение на журналистите на Сърбия и Международната федерация на журналистите (IFJ). Лауреат на значими журналистически награди и признания на домашни и международни медийни фестивали.

Bez komentara

Ostavi komentar