Evropa insistira na pravima nacionalnih manjina – Srbija ih poštuje

Za deset godina koliko je u Evropskoj uniji, Bugarska je usedmostručila Bruto nacionalni proizvod. Zbog toga nijedna reforma, nijedno odricanje, nijedna poteškoća ne sme da bude prepreka, jer korist  koju imaju građani od članstva u EU ne može da se meri ni sa jednom žrtvom na tom putu, rekla je vicepremijerka i ministaraka inostranih poslova Bugarske, Ekaterina Zaharieva, otvarajući Forum Manjinska politika – Podsticanje integracije u Srbiju” u beogradskom Aero-klubu u Uzun Mirkovoj ulici.

Ona je dodala da i Srbija, kao što je Bugarska to učinila, svaku reformu treba da uradi radi sopstevanog naroda, a ne radi ispunjenja forme ili dobijanja datuma. U Bugarskoj, koja je 2018. predsedavajuća Evropskom unijom, Srbija ima najvećeg prijatelja i to znaju svi sa kojima sam se u protekla dva dana susrela i razgovarala, počev od predsednika, istakla je Zaharieva.

Kada je reč o pravima nacionalnih manjima na korišećenje sopstvenog jezika, sa ministarkom pravde Srbije Nelom Kuburović, razgovarano je da i ti  jezici uđu u sudsku praksu kao ravnopravni, dodala je ministraka Zaharieva, koja je u bugarskoj vladi zadužena i za reformu sudstva.

Sa njom se složio i dr Dušan Janjić, uvodničar skupa i jedan od autora studije „Manjinska  politika –  Podsticanje integarcije u Srbiju“, koja je bila okosnica foruma. On  je izneo uverenje da put u Evropu nije trgovina i zbog toga, kako je istakao,  taj korpus u pregovorima treba da  iskoristimo za sopstevnu korist. U tom procesu treba da dođemo do koherentne manjinske politike u Srbiji, za šta će nam biti potrebno tri do pet godina, naveo je Janjić.

Moderetor skupa dr Zoran Milivojević, pored problema obrazovanja i medija, kao poseban problem manjina u Srbiji izdvojio je ekonomski, pri čemu je apostrofirao bugarsku manjinu.

Predstavnici srpskih vlasti, a pogotovo Ivan Bošnjak, državni sekeretar u Ministarstvu za lokalnu samoupravu, u superlativima je govorio o razmeni iskustava u evrointegacijama. U sličnom tonu se izjasnila i Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti. Sesiji su prisustvovali i novoizbarani obdusaman Srbije Zoran Pašalić i njegov vojvođanski kolega dr Zoran Pavlović.

U drugom delu razgovora, skupu su se obratili predstavnici nacionalnih saveta i nevladinih organizacija.

Predsednik Nacionalnog Saveta bugarske nacionalne manjine u Srbiji Vladimir Zaharijev se srdačano zahvalio predsedniku Vučiću, premijerki Brnabić i Vladi Srbije za sve što su učinili za tu manjinu. Zahvalio se i Amabasadi Bugarske u Beogradu. Rekao je da je većina udžbenika za školovanje na bugarskom jeziku upravo izašla iz štampe i pokazao jedan komplet. On je takođe obavestio skup da ja  zajedno se predsednicima ostalih manjinskih saveta imao plodan sastanak sa ministrom za lokalnu samoupravu Brankom Ružićem i kao dobar primer informisanja na maternjem jeziku istakao list „ Bratstvo“, čime se neki učesnici foruma nisu složili.

Današnji razgovor o problemima nacionalnih manjina u Srbiji, organizovali su beogradski Forum za etničke odnose i Amabasada Republike Bugarske u Beogradu, uz podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Bugarske.

 Slobodan Aleksić Ćosa

Foto: Slobodan Aleksić Ćosa

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar