Planinarska akcija u selu Vrmdža kod Sokobanje: Istinski praznik slobode i dostojanstva

Peta akcija u čast planinarske slobode i dostojanstva održana je u subotu, 17. marta 2018. godine u selu Vrmdža kod Sokobanje, u organizaciji Planinarskog društva „Oštra čuka“ iz Sokobanje, Mesne zajednice Vrmdža i Udruženja mladih „Um“ iz Sokobanje. Učestvovalo je oko 800 planinara i rekreativaca iz Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Bugarske i Makedonije.

Manifestacija se održava počev od 2014. godine, u znak zahvalnosti Berislavu Trajkoviću iz Planinarskog kluba „Železničar“ iz Aleksinca, koji je tokom 2013. godine uspešno vodio pravnu borbu za poštovanje prava planinarskih klubova i društava na organizovanje akcija iz njihovih programa.

Selo Vrmdža po mnogo čemu je jedinstveno i neobično. Po geografskom položaju i stenama koje ga okružuju podseća na Beloračkik u Bugarskoj ili San Marino. Vrmdžanske stene počinju od brda Crkovac, a dalje se protežu preko najpoznatije stene Latin grad, zatim preko stene Nikolin kamen, Devojački kamen i Sokolovica. U raznim istorijskim razdobljima, prirodno okruženje je Vrmdži i okolini uvek davalo izuzetan strateški značaj. Jedno od najvažnijih utvrđenja u doba Vizantije u ovim krajevima bio je čuveni Latin grad, a ovo utvrđenje opstalo je blizu hiljadu godina, sve dok ga 1413. godine nije porušio Musa Čelebija, jedan od pretendenata na mesto sultana, u komplikovanom unutardinastičkom sukobu nastalom posle smrti sultana Bajazita.

U novije doba, 13. oktobra 1877. godine, u okolini Vrmdže, na potezu između Vrmdžanskog jezera i viših delova planine Rtanj, pao je veliki meteorit, jedan od najvećih u ovom delu Evrope, a danas se delovi tog meteorita čuvaju u mnogim muzejima širom sveta (u Njujorku, Londonu…).

U savremeno doba, Vrmdža se može pohvaliti da je jedno od retkih sela u Srbiji u kome se broj stanovnika povećava, da je prvo selo u Srbiji u kome je uveden bežični internet, selo koje ima svoj muzej i selo sa najuređenijim katastrom nepokretnosti u Srbiji. U Vrmdžu dolaze da žive ljudi iz raznih delova Srbije, kako penzioneri, tako i radno aktivni. Sve je više i stranaca koji su postali meštani Vrmdže, a najpoznatiji među njima je slavni američki kompozitor rok i pank opera Pol Šapira. Planinarska akcija u selu Vrmdža pokrenula je i razvoj sportskog penjanja, pa je tako na steni Devojački kamen uređen 21 penjački smer, a ovo je odradio prof. dr Danijel Stanković sa Fakulteta sporta i fizičke kulture u Nišu.

Planinari su u Vrmdžu doveli i filmske stvaraoce, i od 2017. godine Vrmdža je domaćin filmskog festivala „Vrdmža Fest“, za čije potrebe je ispod stene Latin grad izgrađena i letnja pozornica. Za sve ovo umnogome je zaslužan Slaviša Krstić, predsednik Mesne zajednice Vrmdža, dugogodišnji prvi čovek lokalne zajednice, koji se veoma uspešno bori za realizaciju svih projekata za selo Vrmdža.

Planinarska akcija u selu Vrmdža i ove godine organizovana je besprekorno. Sve je funkcionisalo precizno i efikasno. Doček planinara, gostoprimstvo, vodički tim. Staze koje uređuje Planinarsko društvo „Oštra čuka“ i inače su među najbolje sređenim u Srbiji, a i pored toga mladi vodiči ovog društva pokrili su sve delove predviđenih staza.

Planinari su u Vrmdži mogli da se opredele za dve staze. Svi učesnici najpre su se od brda Crkovac spustili u centar Vrmdže, a potom izašli na obalu Vrmdžanske reke. Uzvodno su otišli do etno-kompleksa deda Mijine vodenice, čija tradiicja seže skoro 300 godina u prošlost, a ova vodenica i danas radi. U okolini vodenice, pored staze, planinari su obišli i smaragdni izvor Vrmdžanske reke, i u narednih dvadesetak minuta izašli do Vrmdžanskog jezera.

Sa Vrmdžanskog jezera izvanredno se vidi najviši masiv planine Rtanj, ali u „zapadnoj projekciji“, gde su u prvom planu vrhovi Kusak i Preslo, a najviši i najpoznatiji vrh Šiljak je u pozadini.

Na Vrmdžanskom jezeru planinari su se podelili u dve grupe. Oni koji su se odlučili za kraću varijantu obilaska okoline Vrmdže, istom stazom su se vratili u centar sela, i ova grupa prešla je 9 kilometara na subotnjoj akciji.

Otprilike dve trećine učesnika produžilo je dalje, da pređe celu stazu dužine 15 kilometara. Od Vrmdžanskog jezera, staza je planinare najpre odvela do prevoja Oblozi, koji je geografski izuzetno značajno mesto. Na Oblozima se razgraničavaju Sokobanjska i Crnorečka kotlina, i Oblozi se smatraju tačkom od koje počinje da se pruža masiv Karpata, koji seže daleko na sever Evrope, sve do Poljske.

Oblozi su bili i mesto gde je staza skrenula naglo na jug, radi povratka u selo Vrdmža. Usput, planinari su doživeli i najlepše trenutke na akciji, a to su izlasci na vrmdžanske stene. Put je vodio najpre do stene Vidikovac, sa koje se izvanredno vidi cela Sokobanjska kotlina, Bovansko jezero, grad Sokobanja, planine Rtanj, Devica i Ozren. Malo zapadnije od Vrmdže nalazi se stena Sokolovica, sa koje se kao na dlanu vide i selo Vrmdža i Sokobanja. Zadnja „stanica“ na ovoj čudesnoj i neobično lepoj, a laganoj stazi, bila je i najpoznatija vrmdžanska stena, Latin grad, simbol sela Vrmdže.

U popodnevnom delu programa planinari su bili posluženi besplatnim ručkom. Učenici iz Osnovne škole „Mitropolit Mihajlo“ izveli su kratak dramski komad. Sekcija za lekovito bilje Planinarskog društva „Preslap“ iz Niša održala je kraće predavanje o lekovitim biljkama rtanjskog područja, a predavači su bili dr Ljubinka Stojković i Novica Vidojković.

Na akciji je učestvovalo zaista puno dece, a posebno su se istakli trogodišnji Amerikanac Luka Šapira, inače sin kompozitora Pola Šapire, i članovi Planinarskog društva „Preslap“ Irina Jeremić (6 godina) i Aleksandar Krstić (8 godina). Kao po običaju kada su velike manifestacije na jugu Srbije u pitanju, na akciji je učestvovala i čuvena Jelena Minardi, 99-godišnja planinarka, najiskusnija, možda i u celoj Evropi.

Planinarsko društvo „Preslap“ i na ovoj akciji bilo je stožer okupljanja planinara sa juga Srbije i iz susednih zemalja. U organizaciji ovog društva, na akciju je došlo stotinak planinara iz Niša, a aktivnu ulogu članovi „Preslapa“ odigrali su i u privlačenju planinara iz Kumanova i Vidina u Vrmdžu. Takođe, član Planinarskog društva „Preslap“ Vladan Stojiljković, istoričar i arheolog, inače brat slavnog pisca Dejana Stojiljkovića, održao je prigodnu besedu o srednjevekovnoj istoriji područja između Aleksinca i Sokobanje.

Miroslav Dokman

Foto: Planinarsko društvo „Preslap“ Niš

Napisao/la

Мирослав Докман е роден през 1973 година в Сурдулица. По професия е дипломиран икономист. Живее и работи в Ниш. Планинар и природолюбител от ранното си детство. Участник в бройни планински експедиции и голям любител на планините на Южна Сърбия и България. Един е от основателите на планинарско-културните мероприятия в Южна Сърбия, каквито са Традиционното изкачване на Руй, Традиционното изкачване от Соко баня до Остра чука, Международното Власинско изкачване, Международното изкачване на Църноок, Международното изкачване на Радан, Международното Запланско изкачване, Празникът на планинарската свобода и достойнство в село Връмджа. Редактор на интернет страницата „Традиционно международно изкачване на Руй” и писател на планински разкази и пътеписи. Сътрудник на печатни и електронни медии в Сърбия и България: Планинарски гласник, Блиц, Народне новине, Слобода, Южне вести, б92, Радио Белград, Радио Бабушница, Нова ТВ - България, Мироглед – Перник... Сътрудник на планинарски и културни дейци от Република България. Подготвя първата си книга с планински пътеписи.

Bez komentara

Ostavi komentar