Prvog oktobra je otvorena nova školska godina na bugarskim univerzitetima. 55 visokoškolskih ustanova primilo je 300.000 studenata različitih godina studija i smerova. Broj novoupisanih studenata je 55.000 u odnosu na 70.000 prijavljenih i odobrenih za finansiranje iz budžeta. S obzirom na to da stanovništvo zemlje broji skromnih 7 miliona, broj osoba koje su upisale fakultet i broj univerziteta u zemlji je na prvi pogled impresivan. Ali izgleda da nije baš tako jer Bugarska još uvek nije dostigla evropski nivo u skladu s kojim bi trebalo da 40% stanovništva čine osobe sa završenim fakultetom, a koji je u Bugarskoj 30% ukupnog stanovništva, prenosi BNR.
Bugari su uvek držali do toga da svojoj deci obezbede dobro obrazovanje. Za vreme komunizma, kada je u zemlji bila diktatura proletarijata i na prvom mestu je bio fizički rad, kružila je anegdota da treba učiti kako ne bi radio. Na početku burnog prelaska iz komunizma u demokratiju ista anegdota je promenjena pod uticajem brojnih primera iz svakodnevnog života, jer su to bila vremena pljačkaških pohoda agresivnih, primitivnih, nepismenih i mišićavih muškaraca. Ovaj kriminalni, ali rastući kontingent „mišićavih snagatora“ je dokazao da se možeš obogatiti i bez diplome. Određen broj mladih Bugara se ugledao na njih i brzo je prešao na tamnu stranu zapostavljajući obrazovanje.
Danas je slika kontradiktorna. Ugled fakultetske diplome je, do izvesnog stepena, zahvaljujući zvaničnoj politici bugarskih vlasti zaštićen. Ministarstvo obrazovanja svake godine objavljuje broj budžetskih mesta na različitim smerovima državnih univerziteta. Ali se retko kad desi da se budžetska kvota popuni jer ili nije realna, ili su u pitanju neprestižni smerovi. Univerziteti su, sa svoje strane, zainteresovani da prime što je moguće veći broj studenata jer je visina državnih subvencija, koje se dodeljuju određenom univerzitetu, uslovljena brojem primljenih studenata. Iz tog razloga, posebno mesto ima 14.000 stranih studenata koji sami finansiraju studije na bugarskim univerzitetima.
Politika usmerena ka povećanju broja osoba sa diplomom fakulteta daje vrlo divergentne rezultate jer podstiče kvantitet na račun kvaliteta. Ovde je mesto i da se kaže da bugarsko visoko obrazovanje nema visok međunarodni rejting. Najstariji i još uvek najprestižniji univerzitet u zemlji je Sofijski univerzitet „Sveti Kliment Ohridski“ koji je tokom 130 godina postojanja pripremio preko 300.000 Bugara. On, recimo, zauzima 855. mesto na Univerzitetskom rangiranju prema akademskim performansama (URAP) za 2017/2018. godinu.
Slično mišljenje dele i neki poslodavci. Oni već dugo tvrde da visoko obrazovanje nije usklađeno s potrebama privrede i društva, da su ljudi koji su stekli diplomu o visokom obrazovanju samo na papiru stručnjaci koji imaju odgovarajuće profesionalne kompetencije. Nije slučajno što je nedavno doneta odluka da poznati i afirmisani poslovni ljudi i industrijalci drže časove na univerzitetima kako bi studentima preneli praktična znanja za snalaženje u poslovnom svetu. To će verovatno biti od koristi za obe strane i čitavu Bugarsku koja ne vidi drugu budućnost za sebe osim da postane tehnološki razvijena i konkurentna na međunarodnom tržištu evropska zemlja srednje veličine.
Izvor i foto: bnr.bg
Povezane vesti:
Maturanti u Dimitrovgradu upoznaju se sa studijskim programima fakulteta u Srbiji i Bugarskoj, preko 95% učenika planira da nastavi dalje školovanje
Дългогодишно партньорство между университетите в Ниш и Велико Търново
В гимназията в Димитровград се проведоха кандидат-студентски изпити за следване в България
Приключиха кандидат-студентските изпити по 103 ПМС в Босилеград
