Zaštitnik građana: Dvojezičnost kao model obrazovanja dece nacionalnih manjina

Zaštitnik građana Zoran Pašalić ocenio je povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, da je potrebno urediti dvojezičnu nastavu u školama na srpskom jeziku i na jeziku nacionalne manjine, kao model obrazovanja dece pripadnika nacionalnog manjina.

U Srbiji su, pored srpskog jezika, u službenoj upotrebi 11 manjinskih jezika u 42 lokalne samouprave. Ovaj podatak govori da je država posvećena tome da se na temeljan način bavi zaštitom i unapređenjem manjinskih prava na svojoj teritoriji, koja su umnogome iznad evropskog standarda. Pravilna i dosledna primena postojećih zakona omogućava građanima Srbije da se obrazuju i informišu na maternjem jeziku, kao i da ga koriste u službenoj upotrebi pred organima javne vlasti, što je od ključnog značaja za očuvanje nacionalnog identiteta, ukazao je Pašalić.

Pašalić istovremeno podseća, da je neophodno urediti način dvojezične nastave u školama na srpskom jeziku i na jeziku nacionalne manjine u određenoj sredini, kao model obrazovanja dece pripadnika nacionalnih manjina. Činjenica je, naime, da pripadnici nacionalnih zajednica decenijama unazad po završetku školovanja često nemaju elementarno znanje srpskog jezika i samim tim jednake šanse u daljem obrazovanju i pri zapošljavanju.

Zaštitnik građana, takođe, smatra veoma važnim saradnju sa nacionalnim savetima nacionalnih manjina u Srbiji, kako bi zajednički radili na zaštiti i unapređenju prava na, između ostalog, službenoj upotrebi maternjeg jezika, informisanja na maternjem jeziku, kao i obezbeđivanju udžbenika na maternjem jeziku. Tim povodom zaštitnik građana nedavno se sastao sa predstavnicima nacionalnih saveta nacionalnih manjina sa kojima je dogovoreno unapređenje buduće saradnje u cilju njihovog daljeg jačanja.

Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se 21. februara, a ustanovljen je na Generalnoj skupštini UNESKO 1999. godine u znak sećanja na studente koji su tog dana 1952. ubijeni u Daki jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: ombudsman.rs, / danas, rs, / Fonet)
Foto. Media centar

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar