Srbija nesposobna da zadrži mlade i obrazovane

Prema podacima OECD od 2000. godine iz Srbije je otišlo više od 650.000 ljudi, najviše mladih. Istraživanje Ministarstva prosvete iz 2018. godine među 11.013 studenata pokazalo je da 25 odsto studenata želi da nastavi školovanje u inostranstvu, a 66 odsto njih želi da nastavi tamo da živi, rečeno je u Beogradu na Forumu menadžera u organizaciji Srpske asocijacije menadžera (SAM).

This image has an empty alt attribute; its file name is 772-1024x683.jpg

Profesor dr Dragan Lončar, prodekan za saradnju sa privredom sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, u uvodnom izlaganju istakao je da je Srbija po indikatoru „kapacitet za zadržavanje talenata“ na 134. poziciji, a po indikatoru „Kapacitet za privlačenje talenata“ na 132. poziciji od ukupno 137 zemalja.

„U narednim godinama zemlju bi moglo da napusti i do 25 odsto školovane i mlađe populacije. U ovom trenutku Srbiju želi da napusti gotovo polovina populacije između 15 i 29 godina, bez ideje o povratku. Sve upućuje na to da će Zapadni Balkan ostati izvoznik sposobnih i obrazovanih ljudi i narednih godina“, naveo je Lončar.

This image has an empty alt attribute; its file name is 773-1024x683.jpg

„Tema odliva mozgova iz Srbije aktuelnija je kao nikada pre, posebno jer su procene da svake godine našu zemlju napusti najmanje 35.000 ljudi, u potrazi za boljim standardom i perspektivom. Zato je Srpska asocijacija menadžera odlučila da pokrene seriju diskusija sa privrednicima, državnim institucijama i fakultetima u želji da istaknemo važnost da svako od nas, u svojoj sferi, preuzme odgovornost i da pokuša da kreira uslove za bolji život i rad mladih ljudi u Srbiji, istakla je Jelena Bulatović, direktorka SAM-a

U međuvremenu iz Kabinenata premijerke Ane Brnabić se najavljuje osnivanje tela za cirkularnu migraciju, koje će pomoći onima koji žele da se vrate u Srbiju, preneo je RTS.

Nažalost, među njima će najmanje biti visokoobrazovanih, pošto dve trečine njih ne namera da se vrati u zemlju.

Slobodan Aleksić, Beograd (Izvor: SAM / RTS)

Foto: sam.org.rs

Napisao/la

Въпреки това, че е роден в Пирот през 1955 година, за свое родно място счита Димитровград (Цариброд), където прекарва детството си и завършва основно училище и гимназия. Дипломира се във Философския факултет в Белград. В журналистиката е от 1982 година: най-напред в Радио Белград 202, след това в Радио Бор, накратко в Студио Б, а от август 1984 г. започва работа в Београдска хроника – по-късно Београдски ТВ програм. През лятото 1987 г. минава в Радио Югославия, за да се завърне в Телевизия Белград в декември 1995 година. В момента е журналист в сайта на РТС. Освен в радиото и телевизията, сътрудничи и с вестници, седмичници и периодични издания: „Данас”, „Време”, „Република” – на сръбски език и „Балканите”, „Братство” и „Мост” на български език. Работи и във филми, и един е от инициаторите и ментори на работилницата за антропологическият документален филм „Паметник”, която се проведе на Стара планина през 2008 г. и 2009 г. и в Канижа през 2010 година. Редактира книгата „Бескомпромисният Дудов” през 2003 година, издателство на Дома на културата „Студентски град”, която говори за жизнения път и поетиката на филма на Златан Дудов, великанът на филмовото изкуство.

Bez komentara

Ostavi komentar